Objavljeno Komentiraj

NAKLADNIŠTVO vs. IZDAVAŠTVO





DILIGO LIBER

Nakladništvo (izdavaštvo), je djelatnost izdavanja i distribuiranja tiskane, audio-vizualne i elektroničke građe namijenjene javnosti.
Pojavom tiska u XV. st. razvijalo se uz → tiskarstvo i → knjižarstvo; u XV., XVI., pa i XVII. st. tiskar je bio nakladnik, a najčešće i knjižar. Financirao je i organizirao objavljivanje i prodaju knjige. Potkraj XVII. st. u Vel. Britaniji, kada su izvan Londona počeli izlaziti časopisi koje je trebalo distribuirati, javljaju se trgovci na veliko i razvijaju knjižare, donose se prvi zakoni o autorskom pravu koji štite prava izdavača i autora (1709. u Engleskoj, 1793. u Francuskoj, u XIX. st. u nizu država). God. 1825. osniva se burza knjiga (Börsenverein) u Leipzigu na čiji je poticaj potpisan prvi međunarodni ugovor o autorskom pravu u Bernu 1886. SAD će tek 1909. ustanoviti Copyright act. Potkraj XVIII. i poč. XIX. st. djelatnosti nakladništva i knjižarstva se dijele. Ideje Franc. revolucije, industr. revolucija, razvoj školstva i pismenosti te pojava novina dovele su do promjena u nakladničkoj djelatnosti. Izdvajaju se novinski nakladnici od nakladnika knjiga, javljaju se specijalizirani nakladnici dječjih, školskih, glazbenih, vjerskih, znanstvenih i stručnih knjiga kao i leksikografskih djela i udžbenika te knjiga za puk (Baedecker, Brockhaus, Elsevier; Larousse, Oxford Press i dr.). Javljaju se serije jeftinih izdanja koje se tiskaju u velikom broju primjeraka. Unificirana izdanja Universal-Bibliothek Antona Philippa Reclama postat će uzor. Izgledom skromne, vrhunske po izboru, osvojile su Europu. Osnivaju se udruge nakladnika i knjižara, objavljuju stručni časopisi; 1899. Brit. udruga nakladnika potpisala je, zajedno s Udrugom pisaca i Udrugom knjižara, ugovor o fiksnim maloprodajnim cijenama knjiga (Net Book Agreement); 1930-ih godina u Velikoj Britaniji tiskaju se džepna, meko uvezana izdanja (Penguin Books), koja su u II. svj. ratu, zbog pomanjkanja papira, doživjela procvat. Nakon rata dolazi do nagla porasta i komercijalizacije nakladništva, koje se iz kulturne djelatnosti sve češće pretvara u posao. Nakladnici osnivaju knjižne klubove, a članovima prodaju knjige s popustom. Širi se, osim u SAD-u, prodaja putem pretplate. Knjige postaju sve dostupnije, razvijaju se čitateljske navike, povećava se mreža knjižnica; 1960-ih i 1970-ih nakladnike su počeli kupovati medijski konglomerati; 1990-e donose povratak ideji da uspješan nakladnik obavlja i kulturnu djelatnost. 

Zajednica nakladnika i knjižara organizira Interliber, najveći sajam među nekoliko koji se godišnje organiziraju u Hrvatskoj.

Pojavljuju se brojni manji, specijalizirani nakladnici. Značajna postaje uloga urednika koji pronalazi i uređuje rukopis. Pojavom novih masovnih medija (TV, internet) povećao se broj obavijesti o novim knjigama te potražnja za knjigom.
Kod Hrvata je nakladništvo vezano uz tiskarstvo i knjižarstvo tijekom cijeloga XVIII. st. U razdoblju narodnog preporoda nakladništvo je važan program Matice ilirske (Matice hrvatske) i Društva sv. Jeronima, čiji povjerenici raspačavaju knjige; u drugoj pol. XIX. st. JAZU (HAZU) kroza svoje mnogobrojne nakladničke nizove postaje jedan od najznačajnijih nakladnika; 1871. Hrvatski pedagoško-književni zbor započinje sustavno objavljivati udžbenike; S. Kugli objavljuje značajan broj naslova; nakon I. svj. rata javljaju se nakladnici Binoza, Minerva, a nakon osnivanja Banovine Hrvatske konzorcij Hrvatske enciklopedije. Poslije II. svj. rata ističe se nekoliko velikih nakladnika koji imaju i svoje knjižare (Grafički zavod Hrvatske, Mladost, Naprijed, Školska knjiga, Znanje i dr.). Nakon uspostave RH naglo raste broj malih privatnih nakladnika, od kojih neki postaju značajni, veliki nakladnici (Alfa, Algoritam, Profil International, Mozaik knjiga, Naklada Ljevak i dr.); 1990. u Hrvatskoj je registrirano 400 nakladnika, a 2003. već više od 4600; porastom broja nakladnika raste i broj objavljenih naslova; 1997. objavljeno je 2778 naslova, a 2003. više od 5000.
Hrvatski nakladnici okupljeni su u dvjema strukovnim udrugama (Zajednica nakladnika i knjižara i Hrvatski nezavisni nakladnici) te organizirano nastupaju na sajmovima u svijetu (Frankfurt, Leipzig, Beograd, Mostar). Zajednica nakladnika i knjižara organizira Interliber, najveći sajam među nekoliko koji se godišnje organiziraju u Hrvatskoj.

nakladnik vs izdavač
Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *