Diligo liber nudi usluge izrade bookmarkera, ili straničnika.
Sraničnik može biti mjere koje vi želite, pretežno je to 22*5 cm, no može biti i manja. Dizajn ovisi o željama klijenta. Mogu biti jednostrani ili obostrani, s raznim detaljima i bojama. Cijena izrade straničnika nalazi se na stranici https://diligo-liber.hr/cjenik-usluga/
Straničnik se dostavlja u PDF formatu do tri idejna rješenja, a po potrebi ih i tiskamo. Cijena tiska nije uključena u izradu.
POZIV PJESNICIMA 📌
PROJEKT „POEZIJOM PROTIV RATA“
Jučerašnji dan, 24.02. 2022. vjerujem da ćemo jako dugo pamtiti.
Pozivamo vas na još jedno stvaranje zajedničke zbirke; sve pjesnike, svih dobnih skupina i sve one koji se tako osjećaju, posebno neafirmirane i one koji nikada nigdje nisu ništa objavili, bez ograničenja, na još jedan naš poziv koji raspisuje Diligo Liber.
-POEZIJOM PROTIV RATA!
“Krvave suze”
Poziv će trajati do 10.03.2022.
✅Pozivamo sve autore koji se osjećaju pjesnicima i koji pišu srcem i dušom, da se uključe u naš poziv te time obogate našu zbirku i ostave vidljive tragove na književnoj sceni.
✅TEMA: rat
✅ Šalju se po 2 𝒑𝒋𝒆𝒔𝒎𝒆, pisane u 𝑾𝑶𝑹𝑫𝑼 , 𝒔 𝒐𝒃𝒂𝒗𝒆𝒛𝒏𝒊𝒎 𝒑𝒐𝒅𝒂𝒕𝒄𝒊𝒎𝒂 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓𝒂 𝒊 𝑵𝑨𝑺𝑳𝑶𝑽𝑶𝑴 𝒑𝒋𝒆𝒔𝒎𝒆.
UPUTE ZA SLANJE: upisati naslov maila ”POEZIJOM PROTIV RATA“, i u opisu obavezni podatci autora: ime i prezime, adresa, broj mobitela. (radove koji budu poslani na bilo koji drugačiji način – nećemo razmatrati!)
mail: poetry.diligoliber@gmail.com
KOTIZACIJA za tuzemstvo: 80 kuna
Za inozemstvo: 16 €
Kotizacijom uplaćujete troškove tiska i slanja preporučenom poštom. Ostale troškove snosimo sami.
✅ Svaki zastupljeni autor smije naručiti neograničen broj primjeraka.
NAKLADNIK: diligo-liber
🖋Urednik će pregledati sve pristigle radove i povratno vas kontaktirati putem maila. Sve obavijesti naknadno možete dobiti na mail.
☑️Nakladnik je dužan napraviti sljedeće:
-urediti zbirku
-napraviti lekturu i korekturu
-napraviti prijelom teksta
-napraviti i oblikovati naslovnicu (cover)
-tiskati zbirku
-pripremiti NSK i dostaviti 4 komada u knjižnicu po završetku tiska
-poslati knjige autorima na vlastite adrese (šaljemo preporučeno)
-promovirati knjigu na svim društvenim mrežama, te na našoj web stranici (o promociji ćemo vas naknadno obavijestiti ovisno o razvoju situacije)
☑️Svaki zastupljeni autor ima pravo:
-pokloniti ili donirati svoju zbirku
-promovirati po želji na društvenim mrežama ili slično
⚠️Autor ne smije knjigu preprodavati bez pristanka nakladnika i ostalih zastupljenih autora!
⚠️𝐍𝐀𝐏𝐎𝐌𝐄𝐍𝐀: 𝐒𝐯𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚𝐭𝐞 𝐬𝐞 𝐯𝐫š𝐞 𝐝𝐨 𝐳𝐚𝐝𝐚𝐧𝐨𝐠 𝐫𝐨𝐤𝐚 𝐤𝐨𝐣𝐢 ć𝐞𝐭𝐞 𝐝𝐨𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐩𝐨𝐯𝐫𝐚𝐭𝐧𝐨 𝐧𝐚 𝐦𝐚𝐢𝐥. 𝐒𝐯𝐢 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐧𝐞 𝐢𝐳𝐯𝐫š𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚𝐭𝐮 𝐧𝐚 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐬𝐦𝐚𝐭𝐫𝐚𝐭 ć𝐞𝐦𝐨 𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝐨𝐝𝐮𝐬𝐭𝐚𝐨 𝐨𝐝 𝐬𝐮𝐝𝐣𝐞𝐥𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐭𝐞 ć𝐞𝐦𝐨 𝐭𝐢𝐬𝐤𝐚𝐭𝐢 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐨𝐧𝐨𝐥𝐢𝐤𝐢 𝐛𝐫𝐨𝐣 𝐤𝐨𝐥𝐢𝐤𝐨 𝐣𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚ć𝐞𝐧𝐨. 𝐍𝐚𝐤𝐧𝐚𝐝𝐧𝐢 𝐭𝐢𝐬𝐚𝐤 𝐧𝐞ć𝐞 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐦𝐨𝐠𝐮ć.
Napominjemo da se ograđujemo od plagijata, a sva takva djela bit će prijavljena nadležnim osobama i kažnjeno gonjena, te će im biti zabranjen pristup stranicama kao i ostalim našim natječajima i pozivima.
Zabranjeno je kopirati tuđi rad, vrijeđati druge ili psovati.
⚠️𝑵𝒂𝒑𝒐𝒎𝒊𝒏𝒋𝒆𝒎𝒐 𝒅𝒂 𝒔𝒆 𝒌𝒏𝒋𝒊𝒈𝒂 𝒍𝒆𝒌𝒕𝒐𝒓𝒊𝒓𝒂 (𝒊𝒔𝒑𝒓𝒂𝒗𝒍𝒋𝒂 𝒔𝒆 𝒈𝒓𝒂𝒎𝒂𝒕𝒊𝒌𝒂, 𝒑𝒓𝒂𝒗𝒐𝒑𝒊𝒔) 𝒏𝒂 𝒔𝒕𝒂𝒏𝒅𝒂𝒓𝒅𝒏𝒊 𝒉𝒓𝒗𝒂𝒕𝒔𝒌𝒊 𝒋𝒆𝒛𝒊𝒌, 𝒐𝒔𝒊𝒎 𝒂𝒌𝒐 𝒏𝒊𝒋𝒆 𝒏𝒂 𝒏𝒂𝒓𝒋𝒆č𝒋𝒖 𝒏𝒆𝒌𝒐𝒈 𝒌𝒓𝒂𝒋𝒂, 𝒕𝒂𝒅𝒂 𝒋𝒆 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓 𝒅𝒖ž𝒂𝒏 𝒊𝒔𝒑𝒊𝒔𝒂𝒕𝒊 𝒛𝒏𝒂č𝒆𝒏𝒋𝒆 𝒓𝒊𝒋𝒆č𝒊.
✅ Sva ostala pitanja i nejasnoće možete postaviti na mail.
PLANIRANO VRIJEME TISKA: najkasnije u svibnju 2022.
Većina autora s kojima surađujemo, nisu shvatili neke vrlo važne stavke oko izdavanja i izrade knjiga, pa smo ih prisiljeni ponoviti.
Prije nego započnete suradnju s Diligo liberom, molimo vas da svakako pročitate ovih par uputstava koja će vam sigurni smo, pomoći.
Molimo vas da prije suradnje s nama i izrade knjige, razmislite što u njoj želite:
-koje slike i koliko ukupno će ih biti, jesu li u boji ili crno bijele
-s koje stranice započinje numeriranje, (to već u Wordu možete vidjeti i zatražiti), koji format želite
-koliko pjesama ukupno želite u knjizi (60 ili 120 nije ista ponuda, a ni knjiga)
-koji uvez želite, tvrdi ili meki (jer ni priprema nije ista)
-koji font slova želite
-koju boju slova, covera, i drugo
-koje izmjene još želite, recite na vrijeme!
Jer, svaka izmjena koju niste vidjeli u Wordu, ni PDF-u koji je poslan na pregled – naplaćuje se po važećem cjeniku.
Svaka ta izmjena koju ste zatražili, nova je knjiga. Stoga dobro pazite i pregledajte svoju knjigu. Kasnije će vas koštati duplo. Kada nam autor dostavi svoj rad (materijal), šaljemo ponudu po dostavljenom materijalu.
Tekst se tada lektorira, uređuje, ispravlja, stvara se cover (naslovnica za knjigu) po dogovoru s autorom, te prijelom (PDF) koji šaljemo na pregled autoru u PDF-u koji je zaštićen vodenim žigom sve do tiska. Nakon toga čekamo Vaše odobrenje i eventualne greške koje želite ispraviti. Kada Vi odobrite uređeno, knjiga odlazi u tisak, upravo takva kakvu ste odobrili po primljenom dokumentu PDF-u!
A tada počinje show za nas – Vi želite izmjene! To stvara veliki problem i nama i tiskari i Nacionalnoj biblioteci koja je zaprimila vašu knjigu upravo u ovakvom obliku koji je vama dostavljen. Jer u takvom obliku zatražen je i CIP. No, većina ne razumije da svaka druga izmjena: dodavanje stranica, mijenjanje stranica, dodavanje pjesama, slika i drugo – ustvari otežava posao. To više nije ista knjiga! Mi smo tada dužni obavijestiti NSK o izmjenama na knjizi (zbog CIP-a koji smo zatražili), tiskaru koja u svom programu ima pripremljen upravo taj materijal, i nama – koji moramo sve ispočetka. Također ni cijena više nije ista! Tada autoru ponovno šaljemo ponudu za svaku izmjenu, jer imajte razumijevanja, svaka ta izmjena nama je dodatni posao, dodatni sat koji ne možemo naplatiti, dodatni trošak, dodatna lektura, prijelom koji naplaćujemo po stranici, jer svaka izmjena košta. Ali na žalost, ima autora kojima naplata tih izmjena smeta!
Morate shvatiti – sav naš trud i posao se naplaćuje.
Kada vam majstor dolazi mijenjati pločice u kupaonici, i vi zatražite ponudu za 5 kvadrata, pa se ipak odlučite za 7, je li to ista cijena? Više nije. Naplatit će vam i ovih ostalih 2 kvadrata. Kada odlazite kod frizera na šišanje, i želite usput i pramenove, zar vam neće naplatiti pramenove? Hoće. No, neki to nikad neće shvatiti.
Kako god, nadamo se da će vam ovaj članak barem mrvu osvijestiti načn poslovanja, i naplate.
Nakladništvo (izdavaštvo), djelatnost kojom djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje. U povijesti su te poslove obavljali autori, tiskari i knjižari, pa se do kraja XX. st. razvoj nakladništva može pratiti i pod pojmovima tiskarstvo i knjižarstvo. U povijesti su te poslove obavljali autori, tiskari i knjižari, pa se do kraja 20. stoljeća razvoj nakladništva može pratiti i pod pojmovima tiskarstvo i knjižarstvo. Nakladnik je fizička osoba ili korporativno tijelo (organizacija) koja ima pravo umnožavanja i raspačavanja djela te snosi financijsku i pravnu odgovornost. U elektronskom nakladništvu često se, u tom smislu, govori o proizvođaču. Nakladničkim ugovorom autor ili drugi nositelj autorskoga prava na autorsko djelo prenosi pravo umnožavanja i stavljanja u promet (pravo izdavanja) djela na nakladnika, koji se obvezuje da djelo izda o svom trošku. Nakladnički proizvodi tradicionalnoga nakladništva tiskane su knjige (neperiodične publikacije koje bez korica imaju najmanje 49 stranica, a objavljene su u određenoj zemlji i dostupne javnosti), brošure (neperiodične publikacije koje bez omota imaju najmanje pet, a najviše 48 stranica), serijske publikacije (novine, novinsko i revijalno nakladništvo), zemljovidi i muzikalije. Od 1970-ih pojavljuje se audiovizualna građa, koja se koristi s pomoću elektronskih pomagala, a od 1990-ih razvija se elektroničko nakladništvo. Elektronički časopisi, a poslije i knjige, objavljuju se prvo u materijalnom obliku na disketama, CD-ROM-u, a ubrzo zatim i na međumrežju (mrežna izdanja). Elektronička je knjiga jedna ili više računalnih datoteka omeđena sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (CD-ROM, DVD i sl.). Uz tekst može donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program za izmjene i dopune.
Diligo liber je Izdavačka kuća od 2019. godine na tržištu, s djelatnošću nakladnika. Od 2021. smo članovi Zajednice nakladnika i knjižara. Do sada smo objavili oko 230 naslova domaćih autora, a prevladava, naravno poezija.
Nakladničke kuće mogu biti opće ili specijalizirane, ovisno o stručnome području ili o vrsti proizvoda koje objavljuju. Mogu se specijalizirati za izdavanje knjiga za djecu i mladež, zvučnih knjiga, zemljovida i dr. Posebnu skupinu čine nakladnici stručnih i znanstvenih knjiga. Poznati su nakladnici u području prirodnih znanosti, tehnike i medicine udruženi u International Group of Scientific, Technical and Medical Publishers (STM). Krajem 20. stoljeća učestalo je spajanje više nakladničkih kuća (često s produkcijom istog ili sličnoga tematskog područja) u jednu korporaciju s većom ili manjom samostalnošću nakladnika. Izvan Zagreba djeluju nakon 1990. neka stara nakladnička poduzeća, ali i više novih manjih. U Rijeci i Opatiji djeluju »Otokar Keršovani« i Izdavački centar Rijeka (Dometi), Leo Commerce; u Splitu E-92, Književni krug Split, Laus, Logos, Marjan knjiga; u Osijeku Izdavački centar (Revija); u Privlaci Slavonska naklada Privlačica; u Varaždinu Katarina Zrinski; u Zadru Forum; u Jastrebarskome Naklada Slap, a u drugim hrv. gradovima nakladništvom se bave ogranci Matice hrvatske uz pokojega manjeg nakladnika. Knjiga je proizvod koji Hrvatska drži prioritetom u svojoj kulturi. Stoga država daje nakladnicima financijsku potporu uz nultu stopu PDV-a. Od 1990-ih pojedini nakladnici specijalizirali su se za određena tematska područja, porastao je broj djela stranih autora, jačaju poslovne veze hrvatskih i inozemnih nakladnikâ, a sve više nakladnika stvara vlastite mrežne stranice, otvaraju se knjižare tiskane knjige na Internetu i uvode se suvremene tehnike proizvodnje knjige. God. 1993. u sustav ISBN bila su uključena 353 hrvatska nakladnika. Od ožujka 1993. do prosinca 2004. registrirana su ukupno 5164 nakladnika. Najveći broj nakladnika nalazi se u Zagrebu. Po broju objavljenih knjiga prednjači Školska knjiga s 1100 naslova (2004.). Od ostalih se među najveće ubrajaju oni s prosječno pedesetak i više objavljenih naslova godišnje: Alfa, Algoritam, Egmont, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Kršćanska sadašnjost, Matica hrvatska, Mozaik knjiga, Naklada Ljevak, Naša djeca, Profil International, V.B.Z. i Znanje. Malobrojna su, ali značajna izdanja zvučnih knjiga. Usporedno s tradicionalnim nakladništvom u Hrvatskoj se 1990-ih razvija i elektroničko. No, svakako čitatelji još uvijek više vole miris svježeg tek tiskanog papira.
Ovdje ću se zadržati malo duže, jer želim napisati i opisati sve što sam planirala.
Ali, idemo od početka.
Već dugo se bavim ovim poslom, i ne želim nabrajati svoje titule i diplome, jer su zaista nepotrebne, barem u ovom članku. No, živim u Hrvatskoj, učim hrvatski cijeli život, zašto bi to bilo toliko “nelegalno”, ili nepriznato? Posjedujem diplomu, i to mi je dovoljno da se mogu s time “pohvaliti”. Da, priznajem, rado bih da je tečaj potrajao još duže jer uvijek ima nešto novo za naučiti, a ja sam tip koji voli učiti. I još uvijek učim, ono što ne znam, provjerim u svojim knjigama (ne bilo kakvim, već o pravopisu). Ali tko kaže da se neću još nadoškolovati?
Odgovor na pitanje Tko može biti lektor? sam upravo napisala. Nitko tko nema osnove znanja hrvatskog jezika, nije profesor, nema završenu školu, ne smatra se dovoljno školovanim za taj posao, ne može biti lektor. No, u svakom slučaju poželjno je da svako zanimanje ima temelje hrvatskog jezika i pravopisa.
Lektura hrvatskoga teksta podrazumijeva ispravljanje jezičnih pogrešaka odnosno pravopisnu, gramatičku i stilsku optimizaciju u svrhu poboljšanja čitljivosti i jasnoće teksta na hrvatskome jeziku. Pri tom se lektor treba voditi prije svega vlastitim poznavanjem jezičnih pravila i iskustvom, te važećim hrvatskim pravopisom, rječnikom i jezičnim priručnicima.
Lekturu ne može raditi svatko tko malo bolje zna hrvatski jezik ili “ima oko” za pogreške. Lekturu ne može raditi niti svatko tko je završio studij kroatistike. Za kvalitetnu lekturu potrebno je dodatno obrazovanje – tečajevi, studij ili u najmanju ruku, redovito proučavanje i iščitavanje jezičnih savjetnika, stručnih članaka iz jezikoslovlja i drugih struka.
Griješi li lektor?
Da. Naravno i ja osobno pogriješim, ne namjerno. Nekad mi promakne, a nekad autor traži baš tu riječ da ostane takva kakvu je on opisao, npr stomku, točnije je stomaku. Tko je tada kriv? Naravno, lektor u većini slučajeva, no mi se ogradimo od toga već u impresumu. Pogotovo ako ne znate razliku između delfina ili dupina (delfin je tehnika plivanja, a dupin sisavac). No, i nekom drugom promakne. Nemam program za ispravljanje gramatičkih i pravopisnih grešaka, jer ne postoji. Dogodi se i lektorima da im primakne koje slovo, ali tome smo svjedoci najčešće po novinskim člancima, javnim televizijama i slično. Dogodi se i blagajnici da vam pogrešno uzvrati novac. No, sve je to ljudski, sve dok druga strana ima razumijevanja, i prašta. U jednom članku koji je pisao profesor hrvatskog jezika, pisalo je vrijedjeti, umjesto vrijediti. Pa eto, nismo baš svi „pametni“, zar ne?
Također, ono što je ispravljala jedna “pjesnikinja”, (a oni bi svi trebali biti pismeni, ili ne bi?) u jednoj pjesmi pisalo je ovčiće umjesto ovčice (osim ako nije pojela slovo n) i u istoj pjesmi još jedna greška dogorijeti umjesto dogorjeti. A te su greške nađene u samo jednoj pjesmi, pa što je tek s ostatkom zbirkom? Nenamjerno, slučajno, ne znam. Nije moj potpis, hvala Bogu. Na tako nešto ne bih se ni potpisala.
Što radi lektor?
Osim što pročita vaš tekst po nekoliko puta i ispravi na standardni hrvatski jezik, uređuje ga još jednom prije nego pošalje natrag autoru na pregled. Zašto ga šalje natrag na pregled autoru? Dogodilo se nekoliko puta (nije nepovjerenje u pitanju) već kako sam napisala malo prije, autor želi baš tu riječ i ni jednu drugu, ili želi ostaviti sa umjesto s, (naravno pazeći s kojom riječi, npr s svijećom nikada ne može biti), a neki pak koriste mnogo dadaizma (hrvatski jezik to ne podnosi, ispravim koliko god se dâ ispraviti, da li mogu, da hoću, da želim, da vratim, da patim, itd). Kako smo mi izdavačka kuća koja se posvetila najviše poeziji, trudim se ne mijenjati pjesmu, redoslijed, ni izbacivati riječi koje možda jesu višak, ali pjesniku nisu. Držim se one „pjesničke slobode“. Ispravljam samo osnovno: pravopis, interpunkcijske znakove, gramatiku, ali nikako ne diram riječi. Osim u rijetkim situacijama ako to smatram neophodnim, no to je uistinu rijetko. (I ne bez odobrenja autora!) Osim ako nije hrvatska riječ, npr suva promijenit ću je u suha, izuzev ako nije pisana na kajkavskom narječju. Ili npr sopstveno, ispravno je vlastito. A tu riječ na žalost, mnogi koriste. Također, bitno je naglasiti, narječja se ne ispravljaju!
No, sada dolazi onaj bitan dio. Mnogo sam puta naletjela na neke autore koji mi uporno govore „lektura nije potrebna, sve sam ispravio/la sam/a“. Ja ipak bacim oko i nađem stotinjak grešaka: ije i je, č i ć, neispravno upisane riječi i još mnogo čega. Ispravim ih naravno. Jer ne pada mi na pamet potpisati se na neko takvo djelo ili dati u tisak nešto što nije po hrvatskom standardnom jeziku, a promoviramo kulturu hrvatskog jezika i književnost! Ne ide baš zajedno, zar ne? A još iza toga stoji moj potpis! Ma neće ići.
No, tko je lektor? Što radi lektor?
Lektor nije čitatelj, onaj koji će čitati radnju romana, (pišem sada o prozi i novelama koje imamo u malom broju, ali ih imamo), već čita s razumijevanjem, pazeći na stilske greške, višak riječi, gramatiku, pravopis,…
Lektor čita s razumijevanjem i s intencijom kako bi otkrio pogreške i ispravio ih. Zato “čitanja” u lekturi nisu puka iščitavanja napisanog. Za kvalitetnu lekturu potrebno je vremena. Rokovi “od danas do sutra” ne postoje u lekturi. Treba mu dovoljno vremena da može kvalitetno raditi na vašem tekstu, barem tri puta pročitati vaš tekst, savjetovati vam izmjene, poslati prijedloge koje ćete pregledati i u najboljem slučaju odobriti, a sve sa svrhom da se vaši tekstovi poboljšaju, kako gramatički i pravopisno, tako i stilski. Bit ćete mu na tome zahvalni! I izbjeći ćete ovčiće i sačuvati novčiće. Jer kvalitetan lektor pazit će na takve „greškice“. I kvalitetan lektor neće mnogo izmjenjivati vaš način pisanja, stil izražavanja ili slično. Svakako će se o svakoj promjeni s vama posavjetovati.
Sada vam je jasno zašto se šalje autoru tekst natrag na pregled?
Lektura nije samo ispravak ije i je, č i ć, tipfelera, duplih razmaka ili nepravilno upisanih stranih riječi (čitaj tuđica). Lektura je dotjerivanje i čišćenje teksta od pogrešaka, suvišnih riječi, pojašnjavanje onoga “što je pisac htio reći”.
Stoga nikako ne podcjenjujte lekturu jer toliko je vremena utrošeno u nju!
Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-va definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira. Ukoričena tiskana publikacija koja sadrži manje od 49 stranica naziva se brošura. Knjiga je djelo sastavljeno od skupa listova papira ili drugog materijala, vezanih i zaštićenih korica, koji tvore volumen. Riječ, kao takva, dolazi od latinskog liber, libri.
Je li knjiga fizički predmet ili intelektualno djelo? Ako bi bila samo fizički predmet, to bi značilo da je njezin sadržaj zapravo nevažan, što nije istina. Isto tako, kažemo li da je samo intelektualno djelo, nismo u pravu jer negiramo važnost njezina izgleda i opreme. Čak i ako je u potpunosti lišimo njezina fizičkog stanja i prebacimo u digitalni svijet, i dalje joj nismo oduzeli sve njezine sastavne dijelove. Dakle, knjiga se podjednako sastoji od fizičkog (materijalnog, opipljivog), kao i od sadržajnog (duhovnog, misaonog). Knjiga je po tome vrlo slična čovjeku.
Tijekom života kroz ruke nam prođu tisuće knjiga, no ako se ne bavimo proizvodnjom knjiga (u fizičkom ili sadržajnom smislu), o “sastavnim dijelovima” knjige zapravo i ne razmišljamo.
Knjige, da bi se smatrale takvim, moraju imati najmanje 49 stranica, jer će se, u protivnom, ako ima manje od 48 i više od pet, smatrati knjižicom, dok ako ima manje od pet, smatrat će se pojedinačnim listovima. Knjiga je djelo sastavljeno iz različitih dijelova koji zajedno sa sadržajem čine kulturno dobro preko kojeg se prenosi nebrojena količina sadržaja, između ostalog i književni, akademski, tehnički, znanstveni, biografski.
Korice mogu biti “gole” ili u omotu i imaju svoju svrhu i ulogu. Zatim je tu hrbat, “kralješnica” knjige, a između svega stoje listovi. No prije nego što listovi postanu listovima, oni su dio knjižnog arka. Knjižni je arak papir na koji se tiska sadržaj knjige i na jedan se arak, zbog njegovih dimenzija, obično može otisnuti više stranica knjige. Potom se arak savija ili reže i tako dobivamo listove. Dobiveni se knjižni arci spajaju s drugim arcima, te na kraju lijepljenjem ili šivanjem uobličuju u knjižni blok, koji spajamo s koricama. Spajanjem jednoga s drugim i trećim – dobivamo knjigu.
Ne sudi knjigu po koricama – stara je poslovica, ali složit ćete se da su korice vrlo važan dio knjige: štite knjigu, drže je na okupu, a u današnje vrijeme, kad nas u knjižarama okružuje na stotine knjiga, imaju zadatak i da nam privuku pogled. Na prednjim koricama se nalazi naslovnica knjige s navedenim naslovom, autorom ili urednikom i s ilustracijom. Na stražnjim koricama se nalazi tzv. blurb (u kojem će nam izdavač objasniti zašto je dotična knjiga nešto najbolje napisano u posljednjih XY godina), ulomak iz knjige, bilješka o autoru ili pak citat iz recenzije iz nekih novina. Ili jednostavno ništa, ovisi o autorovim željama. Također se nalazi barcode i logo izdavača. Jednako nam je važan i hrbat knjige, jer on je prvo što vidimo ako knjigu tražimo, primjerice, na polici u knjižnici, a može sadržavati autora ili urednika, naslov knjige, izdavača i logo izdavačke kuće.
Knjige mogu biti meko ili tvrdo ukoričene, pri čemu se meke korice izrađuju od kartona, plastike ili tanje ljepenke, dok je osnova tvrdih korica napravljena od tvrđe ljepenke ili kartona. Prema vrsti korica razlikuju se meki uvez (knjižni se blok s mekim koricama spaja klamanjem) i tvrdi (knjižni se blok s tvrdim koricama spaja šivanjem), no osim njih postoje još i: broširani (koji mnogi poistovjećuju s mekim uvezom, ali za razliku od njega, može biti i šivani i klamani) te lijepljeni uvez.
Knjiga ima još sastavnih dijelova koji se nalaze unutar korica, još žilica i tetiva koje nas dijele od njezine srži i biti: njezinog sadržaja. Svi najvažniji podatci o knjizi nalaze se na naslovnoj stranici: ime autora, urednika ili priređivača, naslov knjige, naziv izdavača ili nakladnika, naziv biblioteke te mjesto i godina izdanja. Naslovna stranica može sadržavati i popis svih ostalih važnijih imena ljudi koji su sudjelovali u nastanku knjige, poput urednika, ilustratora, prevoditelja i slično, no ta imena mogu biti popisana i na paralelnoj lijevoj stranici (budući da se naslovna stranica uvijek nalazi s desne strane), na kojoj se nalaze i podatci o autorskim pravima, grafičkom oblikovanju knjige, lekturi, korekturi i tisku, (drugim riječima impressum) zatim kataloške oznake, adresa nakladnika i slično. Sam impressum može biti i na samom kraju knjige.
Od uvodnih tekstova razlikujemo: predgovor ili proslov i uvod. Predgovor ili proslov ne piše autor knjige, nego na primjer urednik ili priređivač, ili pak neki stručnjak, gostujući autor i slično. U predgovoru se daju objašnjenja glavnoga teksta i njegova je, općenito, uloga olakšavanje čitanja i razumijevanja knjige. Drugačiji su predgovori novim izdanjima, u kojima se obično navode razlike s prethodnim izdanjima te daju pojašnjenja.
Uvod piše sâm autor i tu se obično iznose neki zanimljivi podatci o knjizi, poput objašnjenja o tome kako je priča nastala, odakle autoru ideja i slično. Nakon uvoda mogu slijediti zahvale autora onima koji su pridonijeli nastanku knjige, te posveta.
Na početku ili na kraju knjige može se nalaziti i kazalo, koje sadrži popis poglavlja, podnaslova, bilježaka i svih ostalih tekstova u knjizi, te brojeve stranica na kojima se oni nalaze. Stručne knjige mogu imati i posebne popise ilustracija, tablica i slično. Glavni tekst može biti podijeljen na sveske, dijelove, poglavlja i odjeljke. Poglavlja mogu biti označena brojevima (uobičajenim redoslijedom, ili pak na neki autoru specifičan način), podnaslovima ili uopće ne moraju biti nikako posebno označena. Dijelovi se sastoje od poglavlja, a poglavlja od odjeljaka.
U završnom dijelu knjige može doći još sva sila tekstova i podataka. Posljednje poglavlje knjige katkad se naziva i epilog. U epilogu se nalazi zaključak glavnoga teksta, završna scena u kojoj se zaokružuje radnja čitavog djela, spajaju nepovezane niti priče ili otkriva daljnja sudbina glavnih junaka, a ako je predviđeno da će knjiga imati i nastavak, epilog može nagovijestiti nastavljanje radnje. Katkad između glavne priče i epiloga postoji vremenski odmak, a katkad se epilog uopće ne nastavlja u istom tonu u kojem je pisan ostatak teksta, nego ga, recimo, dovršava glas samog autora koji se obraća direktno čitatelju, pojašnjavajući mu kraj priče.
Pogovor knjige sličan je uvodu, a može ga i ne mora pisati autor knjige, pa samim time može sadržavati i neke dijelove koji se obično nalaze u predgovoru. Završni dio još može imati: bilješku o piscu ili njegovu razrađeniju biografiju i bibliografiju, bilješke o prevoditelju, ilustratoru ili uredniku, glosar (rječnik manje poznatih riječi i pojmova), tumač imena i tuđica, popis literature kojom se služio autor te razne druge priloge.
I na kraju, poruka za svakog od vas – ČITAJTE tiskane knjige i čuvajte ih, jer svaka od njih ima svoju vrijednost.
Tiskana slova danas su dio naše svakodnevice. Bilo da čitamo knjigu, kupimo neki časopis ili novine ili čak printamo neki tekst kod kuće, sav tekst koji možemo pročitati tiskan je na neku vrstu papira. Nekoć je tiskano pismo bilo rijetkost, a ako se htjelo kopirati neku knjigu ili bilo kakav dokument, bilo je potrebno mukotrpno ručno prepisivanje. Posao pisara tako je bio poprilično uobičajen na velikaškim dvorovima ili kod redovnika. Izum tiskarskog stroja u potpunosti je promijenio svijet jer je dodao ogromnu brzinu u prijenosu znanja i informacija. Knjige koje su nekoć bile rijetkost i nisu bile dostupne svakome mogle su se tiskati u bilo kojim količinama.
Prvi oblik tiska na papir pojavio se oko 6. stoljeća u Kini. Tadašnji ljudi koristili su ručno rezbarene drvene ploče preko kojih se utiskivao papir te su tako mogli dobiti višestruke kopije istog teksta. Ova metoda i njene varijacije polako su se širile po svijetu, no u Europi je do sredine 15. stoljeća glavna metoda umnožavanja knjiga ili tekstova bilo ručno prepisivanje. Onaj tko je izumio tiskarski stroj i donio promjenu u Europi i svijetu je Johannes Gutenberg, njemački zlatar i tiskar. Gutenberg je prvi dizajnirao stroj s pomičnim dijelovima preko kojeg se moglo tiskati veliku količinu teksta u znatno manje vremena nego što je to bilo potrebno ručnim prepisivanjem. Sama slova izradio je od slitine antimona, olova i kositra, a slitina je ostala gotovo nepromijenjena i u modernijim tiskarskim strojevima. Od 15. stoljeća nadalje se u Europi sve više proširilo korištenje tiskarskog stroja, a njegov nastanak došao je u jeku renesanse koja bila izvorna točka brojnih revolucionarnih ideja koje su promijenile svijet kakav je do tada postojao. Gutenbergova inovacija omogućila je proizvodni proces koji je po prvi put u povijesti omogućio masovnu proizvodnju knjiga po znatno manjem trošku i u daleko manje vremena nego je to bilo moguće prepisivanjem rukom.
Moderne verzije tiskarskih strojeva uvelike su se oslanjale na Gutenbergove inovacije, a do većih promjena došlo je tek u zadnjih dvjestotinjak godina kada je cjelokupna tehnologija otišla na nove razine uz korištenje električne energije.
Pisaći stroj je mehanički ili elektromehanički stroj koji sadrži mnogo tipki, koje kada se pritisnu stvaraju otisak na papiru ili nekom drugom mediju, a putem utiskivanja tinte ili nekog drugog sredstva. Prvi pisaći strojevi su se pojavili sredinom 19. stoljeća i sve do 80-tih godina 20. stoljeća bili su nezamjenjivi stroj za poslovnu uporabu. Prodorom višenamjenskih osobnih računala i pisača, pisaći strojevi potpuno su istisnuti tijekom 1980-ih kao osnovno sredstvo za strojno pisanje u razvijenom svijetu.
U rujnu 1867. pjesnik, novinar i honorarni izumitelj Christopher Latham Sholes iz Milwaukeeja prijavio se za novi izum – pisaću mašinu. Nakon odgovarajućih birokratskih postupaka, koji su se, kao i obično, razvlačili nekoliko mjeseci, Sholes je početkom 1868. dobio patent. Uz Christophera Scholesa, koautori izuma bili su Carlos Glidden i izvjesni S. W. Soule, koji je također radio na stvaranju prve pisaće mašine.
Proizvodnja prvih pisaćih strojeva započela je na samom kraju 1873. godine, a 1874. godine na američko su tržište ušli pod imenom Sholes & Glidden Type Writer.
Tipke su bile poredane u dva reda, a slova na njima bila su abecednim redom.
Pojava kompjutera naznačila je konačan kraj upotrebe pisaće mašine. Zapravo, sama pisaća mašina je kumovala svom odlasku, usavršavajući se do te mjere da je krajem 20. stoljeća Amerikanac Steve Wozniak obavijestio javnost o izumu svog prvog PC nazvanog “Apple 1”.
U međuvremenu je Scholesov primjer nadahnuo druge izumitelje. 1895. Franz Wagner dobio je patent za pisaću mašinu s vodoravno ležećim slovnim krakovima koji udaraju u osovinu papira s prednje strane. Glavna prednost ovog dizajna bila je u tome što je novo ispisani tekst bio vidljiv tijekom rada. Prodao je prava na njegovu proizvodnju proizvođaču Johnu Underwoodu. Pokazalo se da je ovaj stroj toliko prikladan da je ubrzo postao vrlo popularan i Underwood je na njemu stekao ogromno bogatstvo.
Do 1907. godine Remington & Sons dosljedno su proizvodili devet modela tiskarskih strojeva, čiji se dizajn postupno poboljšavao. Proizvodnja pisaćih strojeva rasla je poput lavine. Tijekom prvih deset godina Remington je proizveo više od sto tisuća primjeraka.
Pored velikih tvrtki (poput Remingtona i Underwooda), stotine malih tvornica i deseci poduzeća velike tvrtke specijalizirana za precizno inženjerstvo. Pojavili su se deseci novih dizajna i stotine modela. Od tih događaja, sredinom stoljeća, ostalo je važno samo dvadesetak.
U razdoblju 1890. – 1920. intenzivno se traži dizajnerska rješenja kako bi se tijekom tiska dobio jasan, vidljiv tekst i proširile mogućnosti tiskarskog stroja. Među strojevima ovog vremena mogu se razlikovati dvije glavne skupine: s jednim nosačem slova i s mehanizmom za ručni ispis. U strojevima prve skupine slova se nanose na pojedinačni nosač slova različitih oblika; za odabir ispisanog znaka korišten je ili pokazivački uređaj ili tipkovnica. Promjenom medija bilo je moguće tiskati na nekoliko jezika. Ovi su strojevi stvarali tekst vidljiv kad se ispisuje, ali njihova spora brzina ispisa i mala penetracija ograničili su njihovu upotrebu.
Brzim uzastopnim pritiskom na slova koja se nalaze u blizini, čekići sa slovima su zapeli, prisiljavajući ih da zaustave posao i rukama grabe džem. Tada je Scholes analizirao kompatibilnost slova na engleskom jeziku i predložio opciju u kojoj su najčešća slova razmaknuta što je dalje moguće, što je omogućilo izbjegavanje lijepljenja prilikom tipkanja, odnosno došao je do QWERTY tipkovnice – tipkovnice koja , s jedne strane, natjerao je daktilografe da rade sporije, a s druge strane eliminirao zastoje.
Tračevi novinarskog svijeta čak kažu da su je devedesetih, kada su računala odnijela pobjedu, tvrdolinijaši spremali u ormar nadajući se njezinom povratku.
Prva pisaća mašina proizvedena je davne 1830. godine u SAD-u rukom izumitelja Williama Burta. No, ovi strojevi nisu doživjeli komercijalnu upotrebu sve do sedamdesetih godina 19. stoljeća kada su izumitelji Christopher Sholes (koji je, usput rečeno, izumio i QWERTY tipkovnicu) i Carlos Glidden postigli dogovor s tvrtkom Remington te otpočeli masovnu proizvodnju ovih jednostavnih uređaja za pisanje.
Pisaća mašina odigrala je još jednu značajnu ulogu u povijesti – upravo ona je omogućila prvi masovni izlazak žena na tržište rada. Tečajevi rada na pisaćoj mašini postali su izrazito popularni krajem 19. stoljeća i do 1901. godine u Velikoj Britaniji bilo je zaposleno oko 166 tisuća zapisničarki, osjetno više od tek dvije tisuće samo 50 godina ranije.
Svojevremeno je i sam pisaći stroj bio revolucija zbog jednoobraznog i čitljivog rukopisa te novog stupnja brzine pisanja.
Sve do pojave PC-a pisaća mašina je, od svog izuma, dakle duže od stoljeća, svoju dominaciju u pismenosti i ukupnom korporacijskom poslovanju predstavljala revolucionarnu pojavu koja je promijenila svijet, ubrzala progres, te obogatila nacionalnu pismenost pa i informatičku tehnologiju, baš kao što je to u 18. stoljeću učinio parni stroj James Watt (1736 – 1819) u industriji i krajem 20. stoljeća kompjuter. Osnovu za taj napredak, bez sumnje, utemeljio je sredinom 15. stoljeća Johannes Gutenberg (1397 – 1468) otkrićem štamparskog sloga i omogućavanjem tiskanja neograničenog broja primjeraka knjiga.
Iako se kroz vrijeme inovacijama stalno usavršavala, tipke (tastatura) na njoj i način rada tipkovnice gotovo da su ostali isti do danas. Sve proizvedene, od prve do posljednje serije, na tipkovnici su imale, uglavnom, klasični raspored slova, brojki i interpunkcijskih znakova, nazvan po rasporedu šest slova u prvom gornjem redu – QWERTY . Takav raspored ostao je i na današnjoj kompjuterskoj tastaturi, posuđenoj upravo s pisaće mašine.
Da će od starta pisaća mašina biti desna ruka (ponajviše) piscima, najavio je to jedan od prvih njenih kupaca, američki književnik Mark Twain (1835-1910), plativši za to zadovoljstvo 1874. godine u Bostonu 125 dolara i napisavši na njoj svoj čuveni roman “Avanture Toma Sawyera”. Kasnije će na raznim markama pisaćih mašina stvarati poznati autori. Među prvim korisnicima revolucionarnog izuma bili su brojni pisci i filozofi, a najpoznatiji među njima je bio Friedrich Nietzsche (1844-1900), koji ju je veoma često koristio za stvaranje svojih djela.
Legende i povijesni izvori govore nam da je prvu pisaću mašinu već prije tristo godina 1714. godine razvio Henry Mill, a čak je i patent za izum dobio od same engleske kraljice. Ali samo slika ove pisaće mašine nije sačuvana. Pravi, radni stroj prvi je svijetu predstavio Talijan Terry Pellegrino 1808. godine. Njegov je spisateljski aparat napravljen za njegovu slijepu prijateljicu, groficu Carolinu Fantoni de Fvisono, koja je mogla komunicirati sa svijetom na takav način kao što se dopisivala sa svojim prijateljima i obitelji na pisaćoj mašini.
No, vremenom pa i kroz povijest, mašina je postala sastavni dio njihovog života, te se zna i marka na kojoj su tipkali svoja djela: James Joyce na “Voss-u”, Eugen Ionesco na “Hermes 3000”, Franz Kafka na “Oliveru 5”, Ernest Hemingway na “Corona 3”, William Faulkner na “Royal KHM”, Bob Dylan na “Royal Safari de luxe” (Olivetti), Agatha Christie na “Remington Porta No. 2”, George Bernard Shaw na “Remington No Seles Portable”, George Simeon na “Royal 10”, Tennessee Williams na “Corona Sterling” iz 1940 i na “Royal KMM”, a režiser Alfred Hitchcock je neko vrijeme pisao svoje scenarije na mašini “Royal Arrow” i “Gabriele” iz 1950. godine, itd.
Mada je od izuma prve pisaće mašine prošlo oko 120 godina, manji broj starije generacije pisaca i naučnika ostao joj je vjeran, ne prihvaćajući kompjuter, valjda iz nekog straha pred njim i njegovom složenom tehnologijom. Nedavno u televizijskoj emisiji HRT-a „Pola ure kulture“ poznati hrvatski akademik priča kako i dalje stvara na ovom mehaničkom stroju, te tvrdi da je pisanje na njemu pravi obred: od razmišljanja nad njim o začetku ideje o temi, razrade teza, pa do tipkanja po njoj s dva prsta. Također, poznata spisateljica Danielle Steel još uvijek koristi svoju istu pisaću mašinu već desetljećima, svi njeni romani napisani u upravo – na pisaćoj mašini!
S odlaskom pisaćeg stroja u povijest neki njeni zaljubljenici ne mogu se ni danas pomiriti, a među njima je i Amerikanac Richard Polt, profesor filozofije koji je jedan od najpoznatijih kolekcionara pisaćih mašina u svijetu; sakupio ih je oko 200 izuzetnih primjeraka, od kojih neki datiraju čak iz 1889. godine.
Razne vrste strojeva određeno razdoblje postupno postajala praktičnija za svakodnevnu upotrebu. Bilo je pisaćih strojeva s drugačijim rasporedom tipkovnice, ali klasična Underwood pisaća mašina, koja se pojavila 1895. godine, uspjela je dominirati početkom 20. stoljeća, a većina proizvođača svoje je pisaće strojeve počela izrađivati u istom stilu.
Pisaće mašine nisu samo izvršile revoluciju u uredskom poslu, već su i promijenile sastav uredskih radnika. Pružanjem ženama socijalno prihvatljivog zaposlenja i šire kućanstvo, pisaća mašina postala je snažan alat njihove emancipacije, otvarajući vrata tamo gdje su nekad radili samo muškarci. Christopher Scholes uočio je malo prije smrti 1890. godine. „Očito je postala blagoslov za cijelo čovječanstvo, posebno za njegovu žensku polovicu. Pokazalo se da je moj izum mnogo mudriji nego što sam mislio. “
Međutim, žene su ubrzo počele shvaćati da su se oslobodile kuhinjske peći samo da bi postale robinje pisaće mašine. Ovaj uređaj nije opraštao pogreške: bilo je potrebno slučajno pritisnuti pogrešnu tipku i cijela je stranica morala biti ponovno pretipkana. Pojava električnih pisaćih strojeva dvadesetih godina prošlog stoljeća nije riješila problem. Djelovalo je brže i bilo je ugodnije za prste, ali kao i prije, jedan nenamjerni udarac pogrešnom tipkom neizbježno je prouzročio pogreške.
Od posljednje trećine 20. stoljeća računalne tehnologije počele su zamjenjivati pisaće strojeve. Danas su računala (s odgovarajućom perifernom opremom) u potpunosti preuzela funkcije pisaćih strojeva, koje su stoga beznadno zastarjele. Unatoč činjenici da su postali električni, a neki su čak naučili kako ispravljati pogreške u kucanju pomoću posebne trake.
Kad su se nakon drugog svjetskog rata pojavila prva računala, modificirane pisaće strojeve prirodno su počele koristiti za ispis izlaznih podataka središnjeg procesora. Otprilike deset godina kasnije, oni su također korišteni za pripremu podataka. Međutim, ostao je problem pogrešaka i s njima dosadnog prekucavanja, što je izgledalo još neugodnije u pozadini velike brzine središnjeg procesora računala.
Pisaći stroj ili pisaći stroj – nekada je ta stvar bila vlasništvo onih koje se obično naziva ljudima intelektualnih zanimanja: znanstvenika, književnika, novinara. Sada su drugačija vremena i pisaći strojevi gotovo prošlost, zamijenili su ih osobna računala, koji su od pisaće stroja zadržali samo tipkovnicu. Ali možda bez pisaće mašine ne bi bilo računala? Inače, pisaća mašina ima i svoj praznik – Dan pisaće mašine, a obilježava se 1. ožujka.
Ali zajedno s pisaćom mašinom umro je i daktilografski biro. Da, i zanimanje daktilografkinje naredilo je da živi dugo.
A 26. travnja 2011. posljednji proizvođač ovog izvanrednog uređaja za tisak na Zemlji – indijska tvrtka Godrej i Boyce – zatvara jedinu preostalu tvornicu u Mumbaiju.
U međuvremenu, pisaća je mašina više od stotinu godina služila kao glavni proizvodni alat ljudima čije su aktivnosti nekako povezane s tekstovima: administratorima, službenicima, oglašivačima, prevoditeljima i naravno, piscima.
Za pisce pisaće strojeve uopće nisu bili samo alati, već prijatelji. Prema istim parametrima prema kojima smo sebi tada odabirali pisaće strojeve, sada odabiremo tipkovnice. A pisaća mašina, otišla je – u povijest.
Izdanja Diligo liber / Djela
KRISTINA KOREN
“U sjeni izgubljenog vremena” zbirka poezije
KRISTINA KOREN
“Kada tuga zavlada tišinom” zbirka poezije
KRISTINA KOREN
“Pogled zaljubljene žene” zbirka poezije
ANĐELA JOVIĆ
“Poslao sam ti samo anđele” dnevnik, osobni priručnik
BRANKA GRAKALIĆ
“Il sorriso sognato” zbirka poezije na talijanskom jeziku
BRANKA MUMALO
“Samo ljubav” zbirka poezije
MIRA MARKOVIĆ MIKOĆ
“Kaj da vam povim” poezija na kajkavskom
SAŠA RADOTIĆ
“Ruže i krv” zbirka poezije
/ tisak nije radila IK Diligo liber
VESNA ŠTULIĆ
“Zemaljski versi” zbirka poezije
KRISTINA KOREN
“Zalutala u magli” zbirka poezije
KRISTINA KOREN
“Evo me, moj Gospodine” zbirka duhovne poezije
KRISTINA KOREN
“Izgubljeni snjegović” slikovnica, poezija za djecu
VESNA ŠTULIĆ
“Burtiž” zbirka poezije
VESNA ŠTULIĆ
“Hiperaktivno nadahnuće” zbirka poezije
VESNA ŠTULIĆ
“Kanat Božji” zbirka poezije
KRISTINA KOREN KUDELIĆ
“Dopustite mi da se predstavim” zbirka poezije
KRISTINA KOREN KUDELIĆ
“Savršena laž” roman ratni/ljubavni/drama/povijesni
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
KRISTINA KOREN KUDELIĆ
“Žena od soli” zbirka poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
ANDREJA BARTOLIĆ
“Dok sam spavala” zbirka poezije
BRANKA BARAKOVIĆ UŠIĆ
“Slatki limuni” kratke satirične priče
DANIELA BOBINSKI
“Ljubim i ništa više” zbirka poezije, osvojeno 1. mjesto našeg prvog natječaja 2020.
DAVORKA ČRNČEC pobjednica našeg natječaja 2021. godine
“Ptice od papira” zbirka poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Serijal “TAJNA KAMENA” ELENA BANAJ
“Toranj bijelog anđela” SF roman
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Serijal “TAJNA KAMENA” ELENA BANAJ
“Prokletstvo Narmerove grobnice” SF roman
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Serijal “TAJNA KAMENA” ELENA BANAJ
“Čuvarica Pandorine kutije” SF roman
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
JASNA ŠEMIGA PINTARIĆ
“Ljubav dolazi kasnije” roman ljubavni
MARIJA CAFUK
“Ljubavlju zborim” zbirka poezije
MARIJA CAFUK
“Destiny” roman ljubavni
MARIJA JELIĆ
“Radost jedne duše” zbirka poezije
MARINA BOKA LOVRIĆ osvojeno 2. mjesto našeg natječaja 2021. godine
“Trajanje jedne žene” zbirka poezije
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
MARTINA ERGIĆ GRČEVIĆ
“Moje i tuđe priče” kratke priče
MELIKA POPOVIĆ
“Na podlozi od osrčja” zbirka poezije
MILIJANA KOVAČEVIĆ
“BIJELIH ZRAKA, ŽUTA LICA, SMIJEŠI TI SE TRATINČICA” dječja slikovnica, osvojeno 2. mjesto našeg natječaja 2020. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
RIA WOLFING
“Srebrna magnolija” roman
SINIŠA JUZBAŠIĆ
“Moje pjesme i ja” zbirka poezije
TOMISLAV ŠĆURIC
“Duša ljubavi” zbirka poezije
TOMISLAV ŠĆURIC
“Ljubav” zbirka poezije
TOMISLAV ŠĆURIC
“Duša te nosi u sebi” zbirka poezije
TOMISLAVA JELIČIĆ
“Moje životne priče” dnevnik, osobni priručnik
NEVENKA KOVAČEVIĆ osvojeno 2. mjesto našeg natječaja 2021. godine
“U trošnom krvotoku zavičaja”, zbirka poezije
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
MANUELA BRČINA
“Poetesa p.s. Mi tragači sreće” zbirka poezije
VERA ANTOLIĆ dvojezična zbirka /hrvatski-engleski
“Djeca uši zatvaraju svijetu, a oči otvaraju primjeru”
EVA ROOTH
“Na granici nemogućeg” vizije i svjedočanstva
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
KRISTINA KOREN KUDELIĆ
“Prije nego svane” roman/ratni/ljubavni/drama/povijesni
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
IVICA KUDELIĆ
“Kažu da je ljubav” zbirka poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
MARIJA PRELOŽNJAK JURČEVIĆ
Svima ne, meni da / zbirka poezije, satire
ĐURĐICA TOMIĆ KROTA
“Za tebe sam trebala ubijati” zbirka poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
LUKA FORO
“Izgubljeni rock and roll” zbirka poezije
KRISTINA KOREN KUDELIĆ
“Škrinjica mudrosti” #mojicitati
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
KRISTINA KOREN KUDELIĆ
“Adamova kći” zbirka poezije,
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
GORDANA IGREC
“Plesati na pariškoj kiši” zbirka poezije
GABRIJEL BARIŠIĆ, osvojeno 1.mjesto našeg natječaja 2022. godine
zbirka poezije, Hermesov trik
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
DARIJA BRNIĆ
“Sretna misao” zbirka poezije / osvojeno 3. mjesto našeg natječaja 2022. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
ELIS KONOVIĆ
“Ako nada izgubi snagu” zbirka poezije / osvojeno 3. mjesto našeg natječaja 2022. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
IVAN KATALINIĆ
“Zaspala je Slavonija” zbirka poezije /osvojeno 4. mjesto našeg natječaja 2022. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
MIHAJLA MARČETIĆ
“Trenutak u vremenu” zbirka poezije / osvojeno 4. mjesto našeg natječaja 2022. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
NEDA DUKARIĆ
“Dvoboj s fatamorganom” zbirka poezije / osvojeno 4. mjesto našeg natječaja 2022. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Sanijela Matković
“KIŠA BOJE TULIPANA” roman posvećen borbi protiv Parkinsonove bolesti
knjiga je financirana sredstvima IK Diligo liber
Ana Emanuela Šimunić
“U KRILIMA NADAHNITELJA” duhovna poezija i proza
Nereo Voloder
“CVJETA, RASTE, PROPADA” proza, zbirka poezije
IVICA KUDELIĆ
“Povratak iz sjene” zbirka poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
KRISTINA KOREN KUDELIĆ
“Znam da me poznaješ” zbirka duhovne poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
KRISTINA KOREN KUDELIĆ
“Nebo uvijek oprašta” roman ratni/ljubavni/povijesni/drama
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Lilian Meadows
“SPOKOJ” prvi slučaj Daisy Wright / krimi roman
Ljiljana Brković Zorčić
“PJESME” zbirka poezije
Marica Balen
“TO JE MOJ SVIJET” zbirka poezije
Marija Perdijić
“NAJVEĆOJ LJUBAVI SVIJETA NA DAR” zbirka duhovne poezije
Roman Vukalović
“DJETINJSTVO”, autobiografski roman
Marijana Ižaković
“Ljubav s velikim Lj”, zbirka poezije
Mario Šuprna
“ŠUM”, zbirka poezije
Nediba Blažević
“SLAPOVI DUŠE”, zbirka poezije
Nikola Marinković
“La verdad verdadera”, roman za mlade
Renata Senfner
“UNUTARNJI SVIJET”, zbirka poezije
Kristina Andačić
“PJESME KOJE LJUBAV ZNAČE”. zbirka poezije
Antonio Zonta
“ZAVIDAN NEBITKU”, zbirka poezije
Jasminka Mesarić
“OTRPI OBLOKE” poezija na kajkavskom narječju
Mira Ana Vrlazić Zarić
“DJEVOJČICA IZ PROVINCIJE” autobiografski roman
Marija Perdijić
“LJUBAV U ZAGRLJAJU TIŠINE” zbirka poezije
Vesna Žagar
“JEDNA VELIKA HRVATSKA OBITELJ” roman, ratni/biografski
Danijela Ćuk
“POZITIVOM DO ŽIVOTA” zbirka poezije i proze
Elis Konović
“STARI DVORI” zbirka poezije na čakavskom narječju
Lilian Meadows
“IDILA” drugi slučaj Daisy Wright / krimi roman
Snježana Farkaš
“PTICA”, zbirka poezije
Petar Šitum
“DOBRA VODA” zbirka poezije
Orijana Nikolić
TREZOR USPOMENA / zbirka poezije
Nedjeljka Lupis
DAJ MI TATA RUKU / zbirka poezije za djecu
Katarina Carek
DORA / roman za mlade
knjiga je sufinanicrana sredstvima IK Diligo liber
Elis Konović
NA PODLOZI OD PUNOG MJESECA / zbirka poezije, osvojeno 4. mjesto našeg natječaja 2023. godine
zbirka je sufinanicrana sredstvima IK Diligo liber
Julija Kadić
SVE O NAMA / zbirka poezije, osvojeno 5. mjesto našeg natječaja 2023. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Barbara Kiralj
OSMIJEH JEDNE TUŽNE DJEVOJKE / zbirka poezije
Ivica Kudelić i Kristina Koren
ZAUVIJEK, TI I JA / zbirka poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Kristina Koren
ZAGRLJAJ UMIRUĆEG LEPTIRA / zbirka poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Kristina Koren
U MISLIMA S ISUSOM / zbirka duhovne poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Irena Matijević
RUKA / zbirka poezije
Marina Mijac Maruna
©copyright Diligo liber
DNEVNIK JEDNE KUĆANICE / dnevnik
knjiga je financirana sredstvima IK Diligo liber i posjeduje autorska prava
Mario Šuprna
KAP / zbirka poezije, u pripremi, osvojeno 3. mjesto našeg natječaja 2023. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Mladen Vojtkulak
SVIJET IZA OGLEDALA / zbirka poezije, osvojeno 3. mjesto našeg natječaja 2023. godine
zbirka je sufinanicrana sredstvima IK Diligo liber
Marijana Petrović Mikulić
DUHOPOLIS JEDAN KORAK DO NEBA / zbirka duhovne poezije i proze
Barbara Kalauz
TRAGOVI PJESNIKA / zbirka poezije
Mihajla Marčetić
PUTNIK / zbirka poezije
Ana Narandžić
ABECEDA MAGNETA / zbirka poezije / osvojeno 5. mjesto na našem natječaju 2023. godine
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Dragica Mihaljević
PRONAĐI SE U PJESMI / zbirka poezije / osvojeno 2. mjesto na našem natječaju 2023. godine
zbirka je sufinancirana sredsvtima IK Diligo liber
Marica Balen
PEROM DUŠE PIŠEM ŽIVOT / zbirka poezije
Tomislav Šćuric
ISUSE, IZGUBLJEN SAM / zbirka poezije
Danijela Ćuk
SNAGA LJUBAVI / zbirka poezije
Kristina Koren Kudelić
Gabriellina tajna / roman, ljubavna drama, treće izdanje
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Kristina Koren
Srela sam te / roman, krimi, triler
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Kristina Koren Kudelić
PRIJE NEGO SVANE / novi cover, ww2, povijesni roman/ratni/drama
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Ivan Dimoski
PONOVO U OČEVOM ZAGRLJAJU / roman
Lotta Betuel
TRAGOVI NIČIJEG DJETETA / roman, dnevnik, biografski, osvojeno 1 mjesto na našem natječaju, 2023. godine
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Lilian Meadows
LABIRINT / treći slučaj Daisy Wright / krimi roman
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Danela Vujanić
BOJE LJUBAVI / zbirka poezije
Snježana Kovačić
TRI POGLEDA PREMA OBLACIMA / roman za mlade / osvojeno 2. mjesto na našem natječaju
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Karmen Han
TAMO, GDJE JE SRCU DOM / zbirka poezije
Luca Mamić
U ČAROBNOM SVIJETU MAŠTE / zbirka poezije
J. J. Elena
GUSAR S JADRANA / povijesni, ljubavni roman
Nevia Kožljan
OD ZEMLJE DO NEBA / poezija na čakavskom
Nikola Marinković
TONY / roman za mlade
Franko Sorić
NARANČE I DUPINI / zbirka poezije
Martina Dasović Pavelić
SVA OD STAKLA / zbirka poezija
Nevenka Smajić
U ZAGRLJAJU POEZIJE / zbirka poezije
Radojka Pavić Bubić
CVRKUTAVA BAJKA / poezija za djecu
Svetlana Medvedović
ZRNO RADOSTI / zbirka poezije, osvojeno 5. mjesto na našem natječaju 2024. godine
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Andrea Bervida
ČUVARICA NADE / zbirka poezije, osvojeno 2. mjesto na našem natječaju 2024. godine
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Maja Vidaković
AUTOPORTRET JEDNE DUŠE / zbirka poezije / zbirka poezije / osvojeno 1. mjesto na našem natječaju 2024. godine
knjiga je financirana sredstvima IK Diligo liber
Nevenka Smajić
BROD LJUBAVI / zbirka poezije, osvojeno 3. mjesto na našem natječaju 2024. godine
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Snježana Budanec
PASIJA / duhovna poezija, osvojeno 4. mjesto na našem natječaju 2024. godine
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Suzana Ružman
MRVICE LUDOSTI, KAPLJICE MELEMA / zbirka poezije, osvojeno 1. mjesto na našem natječaju 2024. godine
knjiga je financirana sredstvima IK Diligo liber
Danijela Ćuk
ŽENE LAVICE / zbirka poezije
Zorica Krajinović-Marinić
VRELA ŠTO U MENI VRIJU / zbirka poezije, u pripremi
Nevenka Smajić
U VRTLOGU ŽIVOTNE PLIME / zbirka poezije
Svetlana Medvedović
STIHOVI DUŠE / zbirka poezije
Nevia Kožljan
SREBRNE NITI MJESEČINE / zbirka poezije
Daniela Bobinski
SJEME /zbirka duhovne poezije
Marina Parać Maras
POD KUPOLOM OD ZVIJEZDA / zbirka poezije, osvojeno 2. mjesto na naešm natječaju
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Darko Markušić
DAH PROŠLOG VREMENA / zbirka poezije
Samir Elezović
IZMEĐU VREMENA I PROSTORA / kratke priče
Ljiljana Filipović
U NJOJ IMA SVE I SVAŠTA DA PRORADI DJEČJA MAŠTA / poezija za djecu
Sanja Fistonić
RASKORAK / zbirka poezije
Šimo Talajić
BOGATSTVO SIROMAŠTVA / autobiografija
Branka Čmarec
VJEČNA LJEPOTA / zbirka poezije
Marija Perdijić
UPOZNAJ ME KROZ STIHOVE / zbirka poezije
Valentina Filipović
NE LOMI ME / roman, drama / osvojeno 1. mjesto na našem natječaju 2024. godine
knjiga je financirana sredstvima IK Diligo liber
Mihajla Marčetić
U PROLAZU / zbirka poezije, u pripremi
Kristina Koren
POKIDANE NITI / zbirka poezije
Kristina Koren Kudelić
NIKOME NI RIJEČ / roman, u pripremi
Kristina Koren Kudelić
KAPLJICA MUDROSTI #mojicitati / citati
zbirka je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Chrissy K.K.
TUGA MOGA OKA / roman, ww2, u pripremi
Chrissy K.K.
GRJEŠNICA SUDBINE / roman, drama, u pripremi
Kristina Koren Kudelić
BEZIMENA / zbirka poezije
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Chiara Blonde
DNEVNIK IZ PODRUMA / roman/ krimi, triler, dnevnik
Ankica Anchie
ZVJEZDANA PRAŠINA / zbirka poezije i proze za djecu, u pripremi
Mar Lučić
MOLA ČA KRUTO VOLI RIČI / zbirka poezije na dijalektu
Chrissy K.K.
A perfect lie / roman na engleskom jeziku, ww2
zbirka je financirana sredstvima IK Diligo liber
Ana Krčelić Kovač
ZAČARANA KOBILA / slikovnica za djecu, u pripremi
Samanta Grizila Lepinjica
PUTOVANJA JEDNE MAME / dnevnik, roman / osvojeno 2. mjesto na našem natječaju 2024. godine
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Đuro Maćešić
SLAVONIJO I BARANJO, SRCE PANONIJE / zbirka poezije, u pripremi
Ivica Kudelić
KORACI HRVATSKIH RATNIKA / zbirka domoljubne poezije, u pripremi
Ana Vučković
PISMA BEZ ADRESE / poezija, u pripremi
Elis Konović
RIKORDI ZA KUMPANIJU / zbirka poezije, u pripremi
Kristina Koren Kudelić
GRIJESI PREDAKA / zbirka priča o precima i hrabrim ženama, u pripremi
Dragica Čulig
SVIĆE NIVI DAN / zbirka poezije, u pripremi
Jasminka Šimac
LIVADE MOJIH SNOVA / zbirka poezije, u pripremi
knjiga je sufinancirana sredstvima IK Diligo liber
Lilian Meadows
SAVRŠEN ALIBI / četvrti slučaj Daisy Wright / krimi roman, u pripremi
Eva Paulina Mandy
TI ZASLUŽUJEŠ NAJLJEPŠU PJESMU /zbirka poezije, u pripremi
Emina Bakal
SAMO JA- KAD DUŠA PIŠE… / zbirka poezije, u prirpemi
Zdenko Ćurković
KARIJES VREMENA / dvojezična zbirka poezije, u pripremi
Chiara Blonde
NEZABORAVNO PUTOVANJE / roman za mlade, u pripremi
Ljiljana Filipović
PJESME U BOJAMA ŽIVOTA / zbirka poezije, u pripremi
Jelena Radašić
NEGDJE MEĐU ZVIJEZDAMA… / zbirka poezije, u pripremi
Knjige na kojima smo sudjelovali; PRIPREMA, KOMPLETNA OBRADA, OBRADA NASLOVNICE, LEKTURA ILI TISAK
Udruga Vjekoslav Majer / Žena, kraljica života
grafička obrada, tisak
Bogdan Bunić / Trnci ljubavi
kompletna obrada: lektura, grafička priprema, cover, tisak
Snježana Agostini / Aleja prvašića
kompletna obrada, lektura, cover, grafička priprema
Sandra Petrž / Hvala
kompletna obrada: lektura, obrada naslovnice, grafička priprema, tisak
Udruga Vjekoslav Majer / Majrerovci Zagrebu
kompletna obrada: lektura, obrada naslovnce, grafička priprema, tisak
Larisa Mravunac / Tisuću godina prerano
kompletna obrada: lektura, obrada naslovnice, grafička priprema, tisak
Predrag Livak / Neka tvoj tweet bude hit
kompletna obrada: lektura, obrada naslovnice, grafička priprema, tisak
Predrag Livak / Planinarski štapovi-mit ili stvarnost?
kompletna obrada: lektura, grafička obrada, obrada naslovnice, tisak
Domagoj Jurašinović / Riječi duše moje
tisak
Ante Tičić / U snu pjesničkog tkanja
tisak
Ante Tičić / Hrvatska katarza (1991. – 1995.)
tisak
Škola za medicinske sestre Mlinarska
HRANA I ZDRAVLJE bilježnica recepata
kompletna obrada
Ante Tičić
U SVJETLU DANA
tisak
Ante Tičić
U LABIRINTU VJEČNOSTI
tisak
Izdanja Diligo liber
naši zajednički međunarodni zbornici
