Opis
Format | 14 × 20 cm |
---|---|
Autor | Erich Fromm |
Izdavač | Rad |
Mjesto izdanja | Beograd |
Godina | 1983 |
Broj stranica | 344 |
Uvez | Meki |
U knjizi Zdravo društvo Fromm je pokušao pokazati da život u demokraciji XX. stoljeća predstavlja drugu vrstu bijega od slobode. Analiza baš tog bijega, u kojoj je otuđenje centralni pojam, čini veliki dio ove knjige. Ova knjiga je nastavak knjige Bjekstvo od slobode
Ljevičar je i humanist pod utjecajem Marxa, Freuda i frankfurtskog kruga, te kritičar suvremenog društva.
Predstavnik je neopsihoanalize. Fromm se istakao kao originalni kritički interpretator Freudovih koncepcija koje su njegova druga osnovna inspiracija.
Iz sadržaja:
Da li smo mentalno zdravi
Može li društvo da bude bolesno
Ljudska situacija
Mentalno zdravlje i društvo
Čovek u kapitalističkom društvu
Razne druge dijagnoze
Razni drugi odgovori
Putevi ka zdravlju
Fromm Erich, američki psihoanalitičar i mislilac njemačkoga podrijetla (Frankfurt na Majni, 23. III. 1900 – Muralto kraj Locarna, Švicarska, 18. III. 1980). Istaknuti pripadnik prve generacije Frankfurtske škole, po dolasku nacista na vlast emigrirao 1934. u SAD; od 1958. profesor na više sveučilišta. Spojem Freudova i Marxova nauka te »humanističkih religija« (re)konstruira ljudsku prirodu, analizira aktualno stanje čovjeka i prosuđuje smisao njegove egzistencije.
Početkom 1930-ih pokazuje prevlast društva nad pojedincem putem obitelji, koju određuje kao »psihičku agenturu društva«. Iz te temeljne postavke, nadopunjene kovanicom »društveni karakter« u knjizi Bijeg od slobode (Escape from Freedom, 1941), izvedeno je cijelo njegovo djelo. Shvaćajući produktivnost, slično kasnofreudovskom erosu, kao ono što unapređuje život, razlikuje produktivnu i neproduktivnu orijentaciju karaktera.
Egzistentne nužnosti nametnule su prevlast neproduktivne orijentacije primalačkog, izrabljivačkog, zgrtačkog i tržišnog (Čovjek za sebe – Man for Himself, 1947) a poslije nekrofilnog (Čovjekovo srce – The Heart of Man, 1964), destruktivnog (Anatomija ljudske destruktivnosti – The Anatomy of Human Destructiveness, 1973) i imalačkog (Imati ili biti? – To Have or to Be?, 1976) tipa društvenoga karaktera.