Kako zaštiti svoja autorska prava?
Na današnji dan 23. travnja, povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, odlučili smo napisati ovaj članak kako bi vas uputili u autorska prava, zaštiti, i na kraju, kome se obratiti.
Svakodnevno se susrećemo s plagijatorima, pa smo tako nedavno ponovno se susreli s plagijatoricom tuđem djela. No mi kao izdavači svakodnevno primjećujemo “krađu” naših projekata, ideja, no, kada bi svi oni bili svjesni kolika je odšteta na učinjeno, odustali bi. Postoje razne situacije u poslovanju koje zahtijevaju ugovore ili sporazume o tajnosti podataka kako bi se zaštitile vrijedne informacije. Prema definiciji CIS-a, ugovor o tajnosti podataka ili NDA (eng. Non-disclosure agreement) je pravni ugovor između najmanje dvije ugovorne strane kojim se štite povjerljive informacije, znanje ili materijal koje strane žele podijeliti jedna s drugom u neku svrhu, ali žele ograničiti pristup trećim stranama.
Projekt, manifestacija, kviz, pravila igre ili program podučavanja ne mogu se štititi patentom. Ime ili naziv projekta, manifestacije, kviza, pravila igre ili programa podučavanja mogli bi se zaštititi temeljem Zakona o žigu. A mi smo svoj zaštitili. Tako kada sljedeći puta “upozorimo” da nam je ukradeno ime projekta, razmislite hoćete li koristiti potpuno identično ime projekta ili ćete ipak smisliti neko svoje.
U nastavku ću se potruditi objasniti što više o tome, koristeći se materijalima iz kojih sam i sama učila kada sam pohađala Školu za poduzetnike.
VAŠA PRAVA
Vaše originalno književno, znanstveno ili umjetničko djelo, primjerice poezija, tekst, citat, članak, film, pjesma ili skulptura, zaštićeno je autorskim pravom. Jedino vi imate pravo objaviti ili reproducirati svoje djelo. U zemljama EU-a autorskim se pravom vaše intelektualno vlasništvo štiti 70 godina nakon vaše smrti, odnosno 70 godina od smrti koautora koji je najdulje živio ako je riječ o koautorskom djelu. Izvan EU-a, u zemljama koje su potpisale Bernsku konvenciju razdoblje zaštite autorskih prava može se razlikovati, ali traje najmanje 50 godina od smrti autora.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje definiciju iz koje proizlazi da je autorsko djelo intelektualna tvorevina originalnog individualnog karaktera, bilo iz znanstvenog, umjetničkog ili književnog područja. Nadalje, za utvrđivanje je li nešto autorsko djelo ili nije, na način i oblik izražavanja, vrsta, vrijednost ili namjena.
Konkretno bi to značilo da su autorska djela osobito:
– glazbena djela,
– jezična djela (čak i računalni programi),
– audiovizualna djela,
– fotografska djela,
– dramska djela,
– djela likovne umjetnosti (bilo s područja slikarstva, grafike, kiparstva i neovisno o materijalu od kojeg su sačinjena),
– djela arhitekture i slično.
Čak je nedovršeno djelo predmet autorskog prava.
S druge strane, ukoliko bi netko prerađivao izvorno autorsko djelo, i to tako da bi obradio neku autorsku pjesmu, ili prilagođavao primjerice neki roman u kinematografsko djelo, novonastalo djelo je samostalno autorsko djelo.
KAKO ZAŠTITI AUTORSKA PRAVA?
Ako stvorite književno, znanstveno ili umjetničko djelo, automatski ste zaštićeni autorskim pravom. Zaštita počinje od trenutka ostvarenja djela i stoga nije potreban formalni postupak prijave. To je onaj dio koji stalno ponavljamo autorima: NEMOJTE ih objavljivati nigdje na društvenim mrežama dok nije objavljen u zbirci, zborniku ili slično, i dok nema svoj ISBN. (International Standard Book Number.)
Ipak, možda ćete morati drugima dati do znanja, točnije dokazivati da ste vi autor tog djela. Svojem djelu možete priložiti obavijest o autorskom pravu, primjerice tekst „Sva prava pridržana” ili simbol ©, zajedno s godinom ostvarenja djela. Tu svakako preporučujemo djelo ili tekst napisan u bilježnici s datumom, također ako je objavljeno na društvenim ili drugim mrežama postoje datumi kada je djelo objavljeno.
U našim ćete zbornicima, zbirkama, knjigama naići upravo na taj simbol koji je dokaz TKO je autor, te kome ta prava pripadaju. Da biste zaštitili svoja autorska prava, možete ih registrirati kod pružatelja namjenske, specijalizirane usluge. To vam može olakšati dokazivanje da je vaše djelo već postojalo u tom trenutku.
TKO SU AUTORI?
Osoba koja je autorsko djelo stvorila jest autor djela, te njemu pripada autorsko pravo na njegovom djelu i to bez ispunjavanja ikakvih formalnosti. Samim stvaranjem djela nastaje autorsko pravo. Moguće je i da više osoba stvori autorsko djelo svojim zajedničkim radom, te tu govorimo o koautorima. Jasno je da svakom koautoru pripada samo dio autorskih prava, točnije koautorski dio računski određen razmjerno prema cijelom autorskom pravu. U sumnji se smatra da su koautorski dijelovi jednaki, a za objavljivanje, korištenje te za izmjenu njihovoga djela potreban je pristanak svih koautora. U slučaju da nema suglasnosti svih koautora odluku će donijeti sud na zahtjev bilo kojeg od koautora.
Zaštita autorskih prava ovisi prvenstveno o vrsti povrede, pa tako relevantne odredbe možemo naći ne samo u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03) već i u Kaznenom zakonu. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima predviđena je građanskopravna, prekršajna, a u nekoj mjeri i upravnopravna zaštita. Čak i Zakon o kaznenom postupku predviđa neke odredbe koje su općenitije naravi, a odnose se na privremeno oduzimanje predmeta, pretragu, osiguranje dokaza. Ovdje također valja ukazati na činjenicu da se na autorsko pravo primjenjuju i odredbe obveznog prava koje uređuju naknadu štete. Prije nego što se krene u podrobniju analizu opcija koju hrvatsko zakonodavstvo pruža autoru u slučaju povrede njegovih prava, valja definirati što jesu, a što nisu autorska prava te koja točno prava Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima predviđa.
ŠTO SU AUTORSKA PRAVA?
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima na samom svom početku definira autorsko pravo kao pravo autora na njegovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja. Dakle, autorsko pravo pripada osobi koja stvori autorsko djelo, međutim, autor može za drugu osobu osnovati pravo iskorištavanja svojeg autorskog djela, odnosno sklopiti autorsko pravni ugovor kojim će drugoj osobi prepustiti ostvarivanje autorskog prava. U tom slučaju osoba koja ubire dio prihoda od prava naziva se nositeljem prava.
Autorsko djelo se smatra objavljenim ako je učinjeno pristupačnim javnosti uz pristanak nositelja prava. S druge strane, autorsko djelo se smatra izdanim ako su primjerci tog autorskog djela ponuđeni javnosti ili stavljeni u promet uz pristanak nositelja prava, u količini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti. Vidljivo je kako je ključni element objavljivanja, ali i objavljivanja pristanak autora, odnosno pristanak nositelja prava.
ŠTO NISU AUTORSKA PRAVA?
POSTOJI LI REGISTAR AUTORSKIH PRAVA?
Da. No, autorska prava nije potrebno upisivati u posebni registar. Međutim, u nekim situacijama je dobro izvršiti registraciju odnosno pohranu autorskog djela čime se dokazuje tko je autor i kada je djelo nastalo. Naime, u slučaju spora oko toga tko je autor djela, osoba koja je pravodobno i na vrijeme pohranila autorsko djelo u registar autorskih prava lako će dokazati svoje autorstvo nad tim djelom.
Kada govorimo o autorskim pravima, treba napomenuti kako se ista sagledavaju s više različitih aspekata, pa tako autorsko pravo sadržava moralna prava autora, imovinska prava autora te druga prava autora. Svaki autor mora znati da mu za bilo kakvo korištenje njegovog autorskog djela pripada naknada, osim ako drugačije nije ugovoreno ili pak propisano zakonom. Naknada se određuje kao cijena korištenja u privatnopravnom odnosu.
Moralna prava autora
Moralnim pravima štite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom, što će reći da autor ima pravo odrediti hoće li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno (pravo prve objave). Nadalje, autor ima pravo biti označen kao autor djela te biti priznat, a osoba koja javno koristi autorsko djelo mora pri korištenju naznačiti autora (pravo na priznanje autorstva). Nadalje, autor ima pravo na poštivanje autorskog djela i čast ili ugled autora što uključuje pravo na suprotstavljanje deformiranju, uništenju, sakaćenju svojega autorskog djela, kao i svakom korištenju autorskog djela na način kojim bi se ugrožavala njegovu čast ili ugled. Pravo pokajanja pak autoru omogućava da opozove pravo na iskorištavanje svojeg autorskog djela i njegovo daljnje korištenje. Ukoliko bi daljnje korištenje štetilo autorovom časti ili ugledu, pravo pokajanja uključuje i pravo na popravljanje štete.
Imovinska prava autora
Autor sa svojim autorskim djelom i koristima od njega može činiti što ga je volja, a ujedno svakog drugog od toga isključiti.
Imovinska prava obuhvaćaju osobito:
– pravo reproduciranja (pravo umnožavanja) što znači da autor ima isključivo pravo izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka; u cijelosti ili u dijelovima; izravno ili neizravno; privremeno ili trajno, te bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku,
– pravo distribucije označava pravo autora da u promet stavi izvornik ili primjerak autorskog djela prodajom, odnosno na neki drugi način, a uključuje i nuđenje autorskog djela javnosti u tu svrhu,
– Pravo iznajmljivanja omogućuje autoru da radi ostvarivanja imovinske ili komercijalne koristi iznajmi, odnosno daje na korištenje primjerak djela u ograničenom vremenskom razdoblju,
– pravo priopćavanja autorskog djela javnosti obuhvaća osobito pravo javnog izvođenja, pravo javnog prikazivanja scenskih djela, pravo javnog prenošenja, pravo javnog prikazivanja, pravo stavljanja na raspolaganje javnosti itd.
– pravo prerade podrazumijeva pravo na prevođenje, prilagođavanje, glazbenu obradu ili neku drugu preinaku djela.
Druga prava autora
Druga prava autora uređena Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima su pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje; pravo na naknadu za javnu posudbu; pravo slijeđenja; pravo pristupa autorskom djelu i pravo zabrane javnog izlaganja autorskog djela.
Povreda autorskog prava i kaznena odgovornost počinitelja
Naime, Kazneni zakon u dvadeset i sedmoj glavi pod naslovom kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva propisuje širok spektar kaznenih djela za one koji povređuju osobna prava autora ili umjetnika izvođača, odnosno one koji nedozvoljeno uporabljuju autorsko djelo ili izvedbu umjetnika izvođača. Tako će se kaznom zatvora do jedne godine kazniti osoba koja pod krivim, odnosno svojim imenom ili imenom drugoga označi tuđe autorsko djelo ili pak protivno zabrani autora označi djelo autorovim imenom te ga objavi, koristi se njime ili pak dopusti da se to učini. Nadalje, kaznom zatvora do tri godine kaznit će se osoba koja pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu reproduciranjem, preradom, distribucijom, skladištenjem, odnosno priopćavanjem javnosti na bilo koji način tuđeg autorskog djela ili pak dopusti da se to učini.
Povreda autorskog prava i prekršajna odgovornost
Osim kaznene odgovornosti, za povredu autorskog prava Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje i novčane kazne od 5.000,00 kn do 50.000,00 kn (preračunato u eure) kojima se kažnjavaju pravne osobe ako su, primjerice, bez odobrenja autora reproducirale, preradile, autorsko djelo, odnosno poduzimale radnje radi distribucije autorskog djela i slično. Također, ovdje ulaze i prekršaji neplaćanja naknade za javnu posudbu, naknade za pravo slijeđenja, naknade za reproduciranje i slično. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje daljnju prekršajnu odgovornost radi povrede provedbe ograničenja autorskog prava i srodnih prava; nedostavljanja podataka udruzi za kolektivno ostvarivanje prava; neovlašteno kolektivno ostvarivanje prava. Također, novčanom kaznom od 10.000,00 kn do 100.000,00 kn (preračunato u eure) kaznit će se prekršaji počinjeni radi stjecanja imovinske koristi. U kaznenom i prekršajnom postupku oštećenik je osoba koja je nositelj povrijeđenog prava te udruga za kolektivno ostvarivanje prava.
GDJE MOGU SAZNATI VIŠE O POVREDAMA AUTORSKIH I SRODNIH PRAVA?
O povredama autorskih i srodnih prava, ali i drugih prava intelektualnog vlasništva, te o mjerama i inicijativama poduzetim u cilju suzbijanja povreda prava intelektualnog vlasništva možete saznati više putem internetskog portala Stop krivotvorinama i piratstvu.
Podaci o povredama prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj sustavno se prate putem redovitih statističkih izvješća. Izvješća izrađuje Državni zavod za intelektualno vlasništvo, temeljem prikupljanja i obrade statističkih podataka o postupcima koji se vode zbog povreda prava intelektualnog vlasništva, koje prate pojedina tijela nadležna za provedbu prava intelektualnog vlasništva: Državno odvjetništvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Carinska uprava Ministarstva financija te Državni inspektorat.
Mi vam svakako preporučujemo da sva pitanja postavite Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Oni će vam dati sve potrebne informacije. Nadam se da smo vam pomogli, barem malo i da ćete ubuduće paziti, kako na svoja djela, tako i na tuđa.