Kategorija: NOVOSTI DILIGO-LIBER

Objavljeno od

MORA LI PISAC BITI – INTELEKTUALAC?

𝑷𝒊𝒔𝒄𝒊 𝒏𝒆 𝒗𝒐𝒍𝒆 𝒑𝒖𝒃𝒍𝒊𝒌𝒖, no vrijedi li to i za one koji to nisu? I vole li ih intelektualci? I, jesu li oni – intelektualci? 

Prije nego počnem pisati o ovome, moram se zapitati što je ono što određuje i definira intelektualca? Kategorija intelektualca svakako podrazumijeva stanovitu 𝒅𝒐𝒛𝒖 𝒑𝒓𝒆𝒅𝒛𝒏𝒂𝒏𝒋𝒂, 𝒐𝒑ć𝒆 𝒌𝒖𝒍𝒕𝒖𝒓𝒆 𝒊 𝒑𝒊𝒔𝒎𝒆𝒏𝒐𝒔𝒕𝒊, 𝒔𝒑𝒐𝒔𝒐𝒃𝒏𝒐𝒔𝒕𝒊 𝒛𝒂 𝒂𝒓𝒕𝒊𝒌𝒖𝒍𝒊𝒓𝒂𝒏𝒋𝒆 𝒊 𝒊𝒛𝒓𝒂ž𝒂𝒗𝒂𝒏𝒋𝒆 𝒊𝒅𝒆𝒋𝒂 𝒊 𝒕𝒆𝒐𝒓𝒊𝒋𝒔𝒌𝒊𝒉 𝒌𝒐𝒏𝒄𝒆𝒑𝒂𝒕𝒂. A danas ih je tako malo. No, jesu li svi pisci intelektualci? Rekla bih, ne.

Mnogi autori su samozatajni, nenametljivi, što je danas vrlina rijetkih. Poznat kao bučan i veseo čovjek, razmetljiv govornik i ovisnik o društvu i zabavi, Ernest Hemingway zapravo je bio čovjek koji je ljubomorno branio svoje spisateljsko pravo na samoću i mir. Sva svoja najvažnija djela napisao je u izolaciji, a odbojnost od bučnog i razigranog društva toliko je bila velika da je za potrebe pisanja odabrao živjeti anonimno u jednom selu nadomak Havane. Okružen s trideset i dvije mačke i četiri psa kao jedinim društvom u svojoj osami, Hemingway je uživao svoju samoću i odsustvo ljudi, što je jedan glavnih od preduvjeta za zdravu stvaralačku potenciju.

No, usporediti pisce nekad i danas, razlika je itekako uočljiva. Treba li svima ta intelektualna meditacija?

Biti pisac nije samo ščrčkati par tuđih slova i potpisati pod svoje. Za biti pisac potrebno je puno više. A jedna važna točka je – emocija! Onaj koji ju nema, ne može biti pisac!

Nekada davno, znalo se jasno tko je kojeg staleža i kojem pripada. (Bez uvrede prema drugima). Poznavati živog pjesnika, bila je čast. Uvijek rado prihvaćen u visoka društva, otvorena su mu sva vrata u svijet poznatih intelektualaca (znanstvenika, fizičara, političara, glazbenika… itd, nevažan je taj podatak). Smatralo se da je intelektualac – učen čovjek, onaj koji je pročitao puno knjiga, pismen je, ili znalac nekoliko jezika. Biti učen u ono vrijeme, značilo je i biti prihvaćen u višim staležima. Razlika od današnjih pisaca je – ogromna.

Danas, bez da se uvrijede mnogi koje poznajem jer o ni jednom od njih ovdje nije riječ, postoje oni koji su, osim što su živi, neinteligentni, glasni, a š𝒕𝒐 𝒔𝒖 𝒈𝒍𝒂𝒗𝒆 𝒑𝒓𝒂z𝒏𝒊𝒋𝒆 𝒕𝒐 𝒔𝒖 𝒃𝒆𝒛𝒐𝒃𝒓𝒂𝒏𝒊𝒋𝒆. Pogotovo jezik. Misleći da su pisci, u čiji stalež uopće ne spadaju niti su ih dostojni, načrčkaju par slova ili citata koje su pročitali negdje na internetu i, wiola – evo pisca! Rodio se još jedan intelektualac koji ne zna ni gdje treba staviti točku, a gdje veliko početno slovo! Zar stvarno mislite da je to odraz lektora? Ne, to je odraz pisca! Ako si nepismen, zašto pišeš? Ne možeš u taj krug ljudi ako ne znaš osnove pismenosti. Takvih “intelektualaca” ima više nego ikad prije, i vrlo su glasni. Bučni su, žele biti prvi u svemu, žele biti viđeni, hvaljeni. Žele aplauz pod svaku cijenu. Žele da ih društvo hvali. I žele biti u pravu, a ustvari ne znaju koliko ispadaju glupi i neuki. Opća kultura i ponašanje im je na niskom nivou. I takav želi u taj krug? Teško. U ono vrijeme ne bi ih mogli ni pomirisati, a kamoli sjesti s njima za isti stol!

I danas uz toliki liberalizam i “slobodu govora”, svi oni pravi intelektualci povukli su se pred ovim glasnim. Zašto? Zato što nitko od njih ne voli biti s takvim ljudima. Neukim. Malo prije sam spomenula Hemingwaya, jasno je zašto, zar ne? Svakom pravom piscu ponekad je potrebna tišina, mir, osama… i tu se razlikuju intelektualci od ovih drugih, neintelektualaca. Jer ako pisac ne može biti sam sa sobom, tko može?

U jezicima i kulturama uobičajeno značenje riječi “pisac” je osoba koja stvara književnost, odnosno romanopisac, pjesnik, dramatičar. U svim kulturama svijeta piscima pripada posebno mjesto, a možda čak i više poštovanja nego drugim “intelektualcima”. Njima se pripisuje stvaranje književnog djela i gotovo posvećene originalnosti u onome što radi. Očekuje se da bude pristojan, nenametljiv, društven, visokog morala i etike. Onaj koji to zloubotrebljava i koristi se riječima ispod nivoa intelektualaca, zasigurno nije pisac niti će ikada biti. Pisac sa psovkama, vrijeđanjem i ponižavanjem drugog – ne može biti pisac! Te kvalitete posjeduje upravo – intelektualac.

Objavljeno od

Jesu li lektori podcijenjeni?

JESU LI LEKTORI PODCIJENJENI?

       Zašto i iz kojih razloga se podcjenjuju lektori, ne znam, no u većini slučajeva to čine oni koji su nesigurni, neškolovani…
Nikako ne volim kad me netko ispravlja, i to javno. Doživjela sam to nekoliko puta u ovih pet godina poslovanja i poduzetničkog iskustva. I upozoravam – da ne radim dobro, bilo što, već bih davno prestala s radom. Kvaliteta nečega se prepoznaje, opstaje, pa tako i lektura u svim našim knjigama, jer još ni jedna knjiga iz ove izdavačke kuće nije izašla, a da nije prešla preko mojih ruku, i da ju nisam pročitala kompletnu! Hrpu knjiga pročitala sam osobno, kompletno! 

        Nekoliko sam puta doživjela da me se stigmatizira s podsmijehom kao lektoricu, i itekako sam primijetila da sam pod povećalom opće javnosti (čitaj autora) koji se hvataju za svaku moju najsitniju grešku, ili riječ koju oni smatraju greškom, a koja sama po sebi to nije. Podcjenjivanje, omalovažavanje u javnim prostorima, najčešće na društvenim mrežama koje prate nekoliko tisuća ljudi, to sigurno ne govori ništa dobro. No, zapamtite, ništa ne objavljujem u što nisam sigurna, a da se prije toga nisam savjetovala ili pročitala u svojim priručnicima, ne na Googleu jer tamo nikad ne piše ispravno (nemojte zaboraviti da google ne zna pravopis!). A ja sam tip koji ipak više voli čitati i učiti iz knjiga, nego online. I neću umanjivati ničiju vrijednost kao što to pojedinci čine, već ću nastaviti raditi najbolje što znam, i učiti, svakodnevno.     

       Nedavno se vodila dilema oko toga tko smije, a tko ne smije biti lektor, i jesu li potplaćeni ili nedovoljno plaćeni? Jedan naš suradnik požalio nam se kako su ga podcijenili time što su mu za lektorirani rad ponudili samo nekoliko centi po kartici! I jesu li ga podcijenjeni, jesu. Tko može biti lektor, već sam pisala. No ponovit ću da taj posao radim nekoliko godina, a toliko bi stečenog iskustva bilo potrebno da se želim zaposliti u bilo kojoj drugoj izdavačkoj kući, novinama ili slično.

       Lektori postoje još od antičkog doba. Oni su profesori, osobe koje čitaju, jezično-stilski ispravljaju i dotjeruju rukopis u pripremi za objavljivanje, i osobe koje se brinu za jezik i akcente u kazalištu. U Katoličkoj crkvi, oni su one osobe koje pred vjernicima u crkvi čitaju odlomke iz Svetoga pisma, ili predavači u teološkoj školi. Lektor mora voljeti gramatiku i pravopis, a nije na odmet da je počeo čitati knjige odmalena. Da bi netko bio lektor, treba imati dobru koncentraciju, puno strpljenja i biti spreman na učenje. No dogodi se nakon nekog vremena da koncentracija padne, pogotovo ako ste taj isti članak ili tekst pročitali već nekoliko puta, mozak ga je “naučio” napamet, pa oči vide što mu mozak šalje, te se dogodi da neka greška promakne. No, nemaju svi razumijevanja za takav “propust”. Lektori u Hrvatskoj znaju koliko je teško biti lektor, i budući da je lektorski posao tako kompleksan i zahtjevan, za taj se posao odlučuju oni koji su spremni stalno se usavršavati i učiti. Za ovaj posao stvarno treba “imati muda” s obzirom na to na kave prepreke nailazi, na nerazumijevanje, na otpor općenito. A da ne spominjem kako ga svakodnevno sipaju s pametovanjem: “E ovo ti je pogrešno, ovo nije dobro napisano, ova ti je riječ pogrešna, tu si zaboravio zarez…” itd. Ako mislite da je to tako lako, javite se i imajte hrabrosti sjesti na mjesto lektora i svakodnevno raditi njihov posao.

       U izdavaštvu, medijima, novinarstvu, bilo gdje – gdje čitamo neki članak ili knjigu, obično pamtimo imena autora, ponekad i imena urednika ili izdavača, pamtimo imena glumaca, no ne imena lektora, jezičnih stručnjaka ili suradnika na svim tim područjima. Pažnju na njih obratimo tek kada uočimo neke pogreške u pisanim ili izgovorenim tekstovima. I tada činimo ono što oni ne vole. Ispravljamo ih! Ili točnije, podcjenjujemo! Kako dvolično! Posao koji rade lektori uvijek je nekako skriven i samozatajan, a njihova su imena javnosti uglavnom nepoznata, ponekad i nenapisana u impresumima. Češće se imenuju prevoditelji, no lektori rjeđe.

       Osobe koje vole poeziju i književnost, pišu je, a ne obraćaju pozornost na svoje vlastite greške i ne trude se oko gramatike, nisu nikako kompetentni davati savjete, ili raditi taj posao. (To se odnosi na te iste osobe!) Najbolji literarni radnici su oni koji su dobro savladali gramatiku i pravopis jer to je sredstvo kojim kreiraju umjetnička djela. Prečesto nailazim na literarne uratke lišene elementarnog poznavanja jezičnih osnova. Čak i na društvenim mrežama u komentarima, postovima i slično. (op.a) Zapamtite da nema književnosti bez dobre i ispravne gramatike. Lektori moraju čitati književna djela i jezične priručnike kako bi ispekli zanat. Lektura ne znači nepismenost autora nego upravo suprotno: brigu o jeziku. Bez obzira na osebujnost književnog stila i njegovo posebno mjesto u određenju hrvatskoga standardnog jezika, praksa izdavačkih kuća i novina je da se tekstovi prije objavljivanja lektoriraju. No, to mnogi ne čine, jer smo i sami svjedoci nepismenosti na raznim portalima, časopisima, i ostalim javnim medijima.

       Lektor, u prijevodu osoba koja čita i usklađuje tekstove, nije kao takav poznat u nekim drugim europskim jezicima i kulturama. Ulogu lektora preuzimaju urednici i općeniti je stav da oni koji nisu dovoljno pismeni uopće ni ne mogu objavljivati. Mislim da kod nas 80 % njih nikad ne bi objavilo nikakvo djelo, da se držimo tih pravila. Mnogo je polemike oko toga treba li lektorirati tekstove. Stjepan Babić najoštriji je kritičar takvog stava i smatra da se umjetnički, autorski tekst ne smije lektorirati. Isto tako kaže sljedeće: „Svakom autoru kojemu uz njegovo ime piše i ime lektora, mora biti jasno da je to javna svjedodžba da je autor nepismen.” Ili: „Ako je autor živ, sam mora usavršavati svoju umjetninu. Ako pak treba lektora, onda službeni pomoćnik nije lektor nego suautor.” Složila bih se s profesorom Babićem kada kaže da bi „lektore trebalo preimenovati u jezične savjetnike da se i tim vanjskim znakom pokaže da se prestaje sa starom lektorskom praksom po kojom lektori samo crnče ispravljajući tuđe tekstove”. I to danonoćno, za kikiriki. A još ih se podcjenjuje. Svako interveniranje u tekst većinom ostavljamo autoru da odluči hoće li tu intervenciju upotrijebiti ili ne. I svakako sam snosi odgovornost za isto. No, mi smo ih većinom prisiljeni ispravljati, jer kada bi pustili tekstove pisane u originalu na izdavanje, to bi bila naša sramota, ne njihova, jer uvijek je lektor kriv za sve, zar ne? Kako bi me se tek tada podcijenilo!?

       Moram naglasiti razliku poetskog od proznog teksta. Pjesnički jezik ne bi smio biti lektoriran (premda ga osobno lektoriram, točnije samo pravopisne i gramatičke greške), za eventualne jezične nedoumice autori bi sami trebali snositi odgovornost. Međutim, prozni tekst trebao bi (točnije, morao) biti lektoriran, a izmjene u tekstu raditi samo uz suglasnost autora. Upravo zbog te svoje specifičnosti književnoumjetnički tekst velik je izazov lektorima: često nisu sigurni je li neka moguća pogreška napravljena namjerno ili je odraz autorova stila, ili je riječ o previdu ili neznanju. A to nam se često događa. Velika i mala slova, zarezi na pogrešnim mjestima, hiljadu umjesto tisuću, jaketa umjesto jakna, svojstveno umjesto vlastito, zamjene s sa sa, da li (ili jeli?) umjesto je li, vjerovatno umjesto vjerojatno, bašta umjesto vrt, šoljica umjesto šalica, itd, u većini slučajeva autori sami žele da tamo i ostanu, premda su pogrešni. Ponekad poštujemo književnu slobodu, ali isključivo u poeziji. Najčešće odstupanje od norme očituje se na leksičkoj razini, i za puriste vrlo važnim srbizmima koji se, na žalost, često koriste. (poznati dadaizam ili dadakanje…) Namjerno, slučajno, ne znam, no obavezno ih ispravljam poštujući vlastiti stilski odmak od norme.

       Lektorski posao nije lak. Ni malo. Satima buljiti u ekran i čitati jedno te isto djelo nekoliko puta, nije lagan zadatak. Zahtjevan je, uloženo je puno truda u njega, i prije svega ljubavi. Nitko blesav ne bi satima sjedio i čitao tuđa djela, da ne voli taj posao. I naravno, podcijeniti njegov rad, na bilo koji način, bez imalo argumenata, je nedopustivo, bezobrazno i krajnje arogantno.

Objavljeno od

O PSEUDONIMIMA, ZAŠTO IH NETKO KORISTI I SMIJU LI IH KORISTITI AUTORI?

Nedavno smo, kao izdavači, najavili knjigu nekih autora čija imena nećemo iznositi, jer imaju potpuno pravo ostati anonimni do kraja, i dostojanstveno sačuvati svoj identitet. No, primijetili smo nezadovoljstvo nekih drugih, također autora o korištenju pseudonima, pa stoga pišemo ovaj članak: može li se nekome ukrasti pseudonim?

Može li, ili točnije smije li se samo jedna osoba na svijetu zvati Đurđica, Jagoda, Ivana ili kako god, ili se nekoliko osoba na svijetu zovu istim imenom? Krademo li onda i tuđa imena? Jer, realno, ako se netko zove Ivana, smijem li se i ja tako zvati?
Jer, imena su kao pseudonimi. To nisu projekti, ili zaštićena djela. Ime se ne može zaštititi. Postoji jako puno osoba koja imaju ista ili slična imena. Tako i pseudonima. Je li Zsa Zsa, naša poznata pjevačica “ukrala” ime glumice Zsa Zsa Gabor? Poznajem osobno žensku autoricu koja ima isto ime i prezime kao muški profesor na fakultetu. Tko je kome ukrao ime, a usto i prezime? Hm. Objasnit ću za ove kojima je jako čudno što se netko koristi slučajno sličnim (nimalo identičnim) pseudonimom.

Objasnit ću što je pseudonim i zašto ga neki koriste.
Pseudonim jest lažno ili drugo ime pomoću kojega se neka osoba predstavlja s ciljem zatajivanja svog pravog identiteta ili kao način da se osoba predstavi u drugom svjetlu ili za razbijanje predrasuda oko podrijetla ili pripadnosti pojedinom spolu, ili tko zna zbog čega… Upotreba pseudonima poznata je već u antici. Učestala je od XVI. st., osobito kod književnika. Može se nazvati i umjetničko ime, ili alias (od latinskog aliās – na drugi način) ili akronimom a.k.a (od engleskog also known as – poznat kao). Kod pisaca se rabi i francuski izraz nom de plume (ime iza pera). Pseudonim je poznat još iz antičkog doba, tijekom humanizma vrlo je omiljeno: tada su se imena latinizirala i grecizirala (Neander – Neumann; Agricola – Bauer i sl.) (izvor Wikipedia). Pseudonime koriste razni umjetnici, pisci, pa čak i predsjednici. Ne zaboravimo da ga je i Tito koristio. (ups). Nabrojat ću još neke: Eminem, Elton John, Lenjin, Tina Turner, Madonna, Marilyn Monroe, Cher, Voltaire, Molière, Sting, Ksaver Sandor Džalski, i danas svima najveća enigma Swen Even Adam, samo su neka od pseudonima iza kojih se kriju osobe s vlastitim imenom i prezimenom.

Različiti su razlozi zbog kojih su književnici odlučivali uzeti jedan ili više pseudonima. Iza pseudonima obično se nalazila: želja za potpunom anonimnošću zbog političkih razloga (opasnost za karijeru ili za život), želja za izbjegavanjem kritika i negativnih recenzija, želja za skrivanjem pravog imena, skromnost, skrivanje spola (uglavnom ženskog jer se smatralo da pisanje književnih djela nije primjereno ženama, ne zaboravimo da ga je i Zagorka koristila) te raznih drugih razloga koji su većinom osobne prirode. U čovjekovoj je prirodi da želi biti prepoznat, poštovan, te s osjećajem pripadnosti u krugu umjetnika odlučuje se u kojem smjeru želi graditi vlastitu karijeru te shodno tome i brendiranje tog pseudonima po kojem će ga čitatelji prepoznati, kako u korištenju osobnog imena tako i u korištenju pseudonima. Brendiranje, koje sam malo prije spomenula, neizbježno je i samo je pitanje koliko idete u dubinu i širinu vlastitih želja i aktivnosti. Jedan od najvećih strahova jest da će netko ukrasti ili zloupotrijebiti naš identitet. Ako imamo pseudonim, možemo djelovati bez straha od onog navedeno u članku iznad.

Osobno, ne koristim pseudonim, ali namjeravam. I samo zato što se mnogi čitatelji „kisele“ kad vide na koricama knjige, ime i prezime domaćeg autora. Pogledajte što je učinila Kate Mitchell? Jeste li znali da je ona domaća autorica? Ja nisam dok ju nisam upoznala. Upravo je to ono što ja želim kad netko, tko me ne zna i nikad nije čuo za mene, uzme moju knjigu, pročita ju bez predrasuda o tim istim domaćim autorima, i onda donese svoj sud. Vjerujem da se većina naših autora iz tog razloga koristi sa pseudonimima. Prije posegnemo u knjižari za stranim nego za domaćim imenom. Budimo realni, istina je. A vjerujem da bi vani bilo suprotno. Zašto smo toliko averzivni prema svojima, tema je za neki drugi članak.

No, vratimo se temi – što ako je netko iskoristio sasvim slučajno sličan pseudonim? Jer to je ustvari bio i razlog pisanja ovog članka… odgovor je – pseudonim se ne može ukrasti, otuđiti ili slično.
Ne znam što napisati na ovo, osim ovih nekoliko najsličnijih slučaja: Pablo Neruda (pravim imenom Ricardo Eliécer Neftalí Reyes Basoalto) i Jan Neruda (pravim imenom Jan Nepomuk Neruda), sasvim su dvije različite osobe. Jedan je čileanski političar, drugi je češki pisac. Navest ću još A. G. Gardinera, engleskog novinara i A. G. Riddlea, američkog pisca, potpuno sličnih inicijala? Ili naši poznati pisci A. G. Matoš i A. B. Šimić, a svi prepoznajemo oba. Čak i njihova djela.
I, zar vam to ne govori dovoljno?

Objavljeno od

ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA

Kako zaštiti svoja autorska prava?

Na današnji dan 23. travnja, povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, odlučili smo napisati ovaj članak kako bi vas uputili u autorska prava, zaštiti, i na kraju, kome se obratiti.

Svakodnevno se susrećemo s plagijatorima, pa smo tako nedavno ponovno se susreli s plagijatoricom tuđem djela. No mi kao izdavači svakodnevno primjećujemo “krađu” naših projekata, ideja, no, kada bi svi oni bili svjesni kolika je odšteta na učinjeno, odustali bi. Postoje razne situacije u poslovanju koje zahtijevaju ugovore ili sporazume o tajnosti podataka kako bi se zaštitile vrijedne informacije. Prema definiciji CIS-a, ugovor o tajnosti podataka ili NDA (eng. Non-disclosure agreement) je pravni ugovor između najmanje dvije ugovorne strane kojim se štite povjerljive informacije, znanje ili materijal koje strane žele podijeliti jedna s drugom u neku svrhu, ali žele ograničiti pristup trećim stranama.
Projekt, manifestacija, kviz, pravila igre ili program podučavanja ne mogu se štititi patentom. Ime ili naziv projekta, manifestacije, kviza, pravila igre ili programa podučavanja mogli bi se zaštititi temeljem Zakona o žigu. A mi smo svoj zaštitili. Tako kada sljedeći puta “upozorimo” da nam je ukradeno ime projekta, razmislite hoćete li koristiti potpuno identično ime projekta ili ćete ipak smisliti neko svoje.

U nastavku ću se potruditi objasniti što više o tome, koristeći se materijalima iz kojih sam i sama učila kada sam pohađala Školu za poduzetnike.

VAŠA PRAVA

Vaše originalno književno, znanstveno ili umjetničko djelo, primjerice poezija, tekst, citat, članak, film, pjesma ili skulptura, zaštićeno je autorskim pravom. Jedino vi imate pravo objaviti ili reproducirati svoje djelo. U zemljama EU-a autorskim se pravom vaše intelektualno vlasništvo štiti 70 godina nakon vaše smrti, odnosno 70 godina od smrti koautora koji je najdulje živio ako je riječ o koautorskom djelu. Izvan EU-a, u zemljama koje su potpisale Bernsku konvenciju razdoblje zaštite autorskih prava može se razlikovati, ali traje najmanje 50 godina od smrti autora.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje definiciju iz koje proizlazi da je autorsko djelo intelektualna tvorevina originalnog individualnog karaktera, bilo iz znanstvenog, umjetničkog ili književnog područja. Nadalje, za utvrđivanje je li nešto autorsko djelo ili nije, na način i oblik izražavanja, vrsta, vrijednost ili namjena.

Konkretno bi to značilo da su autorska djela osobito:
– glazbena djela,
– jezična djela (čak i računalni programi),
– audiovizualna djela,
– fotografska djela,
– dramska djela,
– djela likovne umjetnosti (bilo s područja slikarstva, grafike, kiparstva i neovisno o materijalu od kojeg su sačinjena),
– djela arhitekture i slično.
Čak je nedovršeno djelo predmet autorskog prava.

S druge strane, ukoliko bi netko prerađivao izvorno autorsko djelo, i to tako da bi obradio neku autorsku pjesmu, ili prilagođavao primjerice neki roman u kinematografsko djelo, novonastalo djelo je samostalno autorsko djelo.

KAKO ZAŠTITI AUTORSKA PRAVA?

Ako stvorite književno, znanstveno ili umjetničko djelo, automatski ste zaštićeni autorskim pravom. Zaštita počinje od trenutka ostvarenja djela i stoga nije potreban formalni postupak prijave. To je onaj dio koji stalno ponavljamo autorima: NEMOJTE ih objavljivati nigdje na društvenim mrežama dok nije objavljen u zbirci, zborniku ili slično, i dok nema svoj ISBN. (International Standard Book Number.)

Ipak, možda ćete morati drugima dati do znanja, točnije dokazivati da ste vi autor tog djela. Svojem djelu možete priložiti obavijest o autorskom pravu, primjerice tekst „Sva prava pridržana” ili simbol ©, zajedno s godinom ostvarenja djela. Tu svakako preporučujemo djelo ili tekst napisan u bilježnici s datumom, također ako je objavljeno na društvenim ili drugim mrežama postoje datumi kada je djelo objavljeno.
U našim ćete zbornicima, zbirkama, knjigama naići upravo na taj simbol koji je dokaz TKO je autor, te kome ta prava pripadaju. Da biste zaštitili svoja autorska prava, možete ih registrirati kod pružatelja namjenske, specijalizirane usluge. To vam može olakšati dokazivanje da je vaše djelo već postojalo u tom trenutku.

TKO SU AUTORI?

Osoba koja je autorsko djelo stvorila jest autor djela, te njemu pripada autorsko pravo na njegovom djelu i to bez ispunjavanja ikakvih formalnosti. Samim stvaranjem djela nastaje autorsko pravo. Moguće je i da više osoba stvori autorsko djelo svojim zajedničkim radom, te tu govorimo o koautorima. Jasno je da svakom koautoru pripada samo dio autorskih prava, točnije koautorski dio računski određen razmjerno prema cijelom autorskom pravu. U sumnji se smatra da su koautorski dijelovi jednaki, a za objavljivanje, korištenje te za izmjenu njihovoga djela potreban je pristanak svih koautora. U slučaju da nema suglasnosti svih koautora odluku će donijeti sud na zahtjev bilo kojeg od koautora.

Zaštita autorskih prava ovisi prvenstveno o vrsti povrede, pa tako relevantne odredbe možemo naći ne samo u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03) već i u Kaznenom zakonu. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima predviđena je građanskopravna, prekršajna, a u nekoj mjeri i upravnopravna zaštita. Čak i Zakon o kaznenom postupku predviđa neke odredbe koje su općenitije naravi, a odnose se na privremeno oduzimanje predmeta, pretragu, osiguranje dokaza. Ovdje također valja ukazati na činjenicu da se na autorsko pravo primjenjuju i odredbe obveznog prava koje uređuju naknadu štete. Prije nego što se krene u podrobniju analizu opcija koju hrvatsko zakonodavstvo pruža autoru u slučaju povrede njegovih prava, valja definirati što jesu, a što nisu autorska prava te koja točno prava Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima predviđa.

ŠTO SU AUTORSKA PRAVA?

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima na samom svom početku definira autorsko pravo kao pravo autora na njegovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja. Dakle, autorsko pravo pripada osobi koja stvori autorsko djelo, međutim, autor može za drugu osobu osnovati pravo iskorištavanja svojeg autorskog djela, odnosno sklopiti autorsko pravni ugovor kojim će drugoj osobi prepustiti ostvarivanje autorskog prava. U tom slučaju osoba koja ubire dio prihoda od prava naziva se nositeljem prava.

Autorsko djelo se smatra objavljenim ako je učinjeno pristupačnim javnosti uz pristanak nositelja prava. S druge strane, autorsko djelo se smatra izdanim ako su primjerci tog autorskog djela ponuđeni javnosti ili stavljeni u promet uz pristanak nositelja prava, u količini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti. Vidljivo je kako je ključni element objavljivanja, ali i objavljivanja pristanak autora, odnosno pristanak nositelja prava.

ŠTO NISU AUTORSKA PRAVA?

Ključno je napomenuti kako su predmet autorskog prava izražaji, a ne neke ideje, metode rada, postupci, pa tako autorsko pravnoj zaštiti ne podliježu otkrića, tekstovi iz područja zakonodavstva ili pak dnevne novosti i druge vijesti.
 

POSTOJI LI REGISTAR AUTORSKIH PRAVA?

Da. No, autorska prava nije potrebno upisivati u posebni registar. Međutim, u nekim situacijama je dobro izvršiti registraciju odnosno pohranu autorskog djela čime se dokazuje tko je autor i kada je djelo nastalo. Naime, u slučaju spora oko toga tko je autor djela, osoba koja je pravodobno i na vrijeme pohranila autorsko djelo u registar autorskih prava lako će dokazati svoje autorstvo nad tim djelom.

POVREDA AUTORSKIH PRAVA
 

Kada govorimo o autorskim pravima, treba napomenuti kako se ista sagledavaju s više različitih aspekata, pa tako autorsko pravo sadržava moralna prava autora, imovinska prava autora te druga prava autora. Svaki autor mora znati da mu za bilo kakvo korištenje njegovog autorskog djela pripada naknada, osim ako drugačije nije ugovoreno ili pak propisano zakonom. Naknada se određuje kao cijena korištenja u privatnopravnom odnosu.

Moralna prava autora
Moralnim pravima štite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom, što će reći da autor ima pravo odrediti hoće li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno (pravo prve objave). Nadalje, autor ima pravo biti označen kao autor djela te biti priznat, a osoba koja javno koristi autorsko djelo mora pri korištenju naznačiti autora (pravo na priznanje autorstva). Nadalje, autor ima pravo na poštivanje autorskog djela i čast ili ugled autora što uključuje pravo na suprotstavljanje deformiranju, uništenju, sakaćenju svojega autorskog djela, kao i svakom korištenju autorskog djela na način kojim bi se ugrožavala njegovu čast ili ugled. Pravo pokajanja pak autoru omogućava da opozove pravo na iskorištavanje svojeg autorskog djela i njegovo daljnje korištenje. Ukoliko bi daljnje korištenje štetilo autorovom časti ili ugledu, pravo pokajanja uključuje i pravo na popravljanje štete.

Imovinska prava autora
Autor sa svojim autorskim djelom i koristima od njega može činiti što ga je volja, a ujedno svakog drugog od toga isključiti.

Imovinska prava obuhvaćaju osobito:

– pravo reproduciranja (pravo umnožavanja) što znači da autor ima isključivo pravo izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka; u cijelosti ili u dijelovima; izravno ili neizravno; privremeno ili trajno, te bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku,

– pravo distribucije označava pravo autora da u promet stavi izvornik ili primjerak autorskog djela prodajom, odnosno na neki drugi način, a uključuje i nuđenje autorskog djela javnosti u tu svrhu,

– Pravo iznajmljivanja omogućuje autoru da radi ostvarivanja imovinske ili komercijalne koristi iznajmi, odnosno daje na korištenje primjerak djela u ograničenom vremenskom razdoblju,

– pravo priopćavanja autorskog djela javnosti obuhvaća osobito pravo javnog izvođenja, pravo javnog prikazivanja scenskih djela, pravo javnog prenošenja, pravo javnog prikazivanja, pravo stavljanja na raspolaganje javnosti itd.

– pravo prerade podrazumijeva pravo na prevođenje, prilagođavanje, glazbenu obradu ili neku drugu preinaku djela.

Druga prava autora
Druga prava autora uređena Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima su pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje; pravo na naknadu za javnu posudbu; pravo slijeđenja; pravo pristupa autorskom djelu i pravo zabrane javnog izlaganja autorskog djela.

Povreda autorskog prava i kaznena odgovornost počinitelja
Naime, Kazneni zakon u dvadeset i sedmoj glavi pod naslovom kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva propisuje širok spektar kaznenih djela za one koji povređuju osobna prava autora ili umjetnika izvođača, odnosno one koji nedozvoljeno uporabljuju autorsko djelo ili izvedbu umjetnika izvođača. Tako će se kaznom zatvora do jedne godine kazniti osoba koja pod krivim, odnosno svojim imenom ili imenom drugoga označi tuđe autorsko djelo ili pak protivno zabrani autora označi djelo autorovim imenom te ga objavi, koristi se njime ili pak dopusti da se to učini. Nadalje, kaznom zatvora do tri godine kaznit će se osoba koja pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu reproduciranjem, preradom, distribucijom, skladištenjem, odnosno priopćavanjem javnosti na bilo koji način tuđeg autorskog djela ili pak dopusti da se to učini.

Povreda autorskog prava i prekršajna odgovornost
Osim kaznene odgovornosti, za povredu autorskog prava Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje i novčane kazne od 5.000,00 kn do 50.000,00 kn (preračunato u eure) kojima se kažnjavaju pravne osobe ako su, primjerice, bez odobrenja autora reproducirale, preradile, autorsko djelo, odnosno poduzimale radnje radi distribucije autorskog djela i slično. Također, ovdje ulaze i prekršaji neplaćanja naknade za javnu posudbu, naknade za pravo slijeđenja, naknade za reproduciranje i slično. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje daljnju prekršajnu odgovornost radi povrede provedbe ograničenja autorskog prava i srodnih prava; nedostavljanja podataka udruzi za kolektivno ostvarivanje prava; neovlašteno kolektivno ostvarivanje prava. Također, novčanom kaznom od 10.000,00 kn do 100.000,00 kn (preračunato u eure) kaznit će se prekršaji počinjeni radi stjecanja imovinske koristi. U kaznenom i prekršajnom postupku oštećenik je osoba koja je nositelj povrijeđenog prava te udruga za kolektivno ostvarivanje prava.

GDJE MOGU SAZNATI VIŠE O POVREDAMA AUTORSKIH I SRODNIH PRAVA? 

O povredama autorskih i srodnih prava, ali i drugih prava intelektualnog vlasništva, te o mjerama i inicijativama poduzetim u cilju suzbijanja povreda prava intelektualnog vlasništva možete saznati više putem internetskog portala Stop krivotvorinama i piratstvu.

Podaci o povredama prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj sustavno se prate putem redovitih statističkih izvješća. Izvješća izrađuje Državni zavod za intelektualno vlasništvo, temeljem prikupljanja i obrade statističkih podataka o postupcima koji se vode zbog povreda prava intelektualnog vlasništva, koje prate pojedina tijela nadležna za provedbu prava intelektualnog vlasništva: Državno odvjetništvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Carinska uprava Ministarstva financija te Državni inspektorat.

Mi vam svakako preporučujemo da sva pitanja postavite Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Oni će vam dati sve potrebne informacije. Nadam se da smo vam pomogli, barem malo i da ćete ubuduće paziti, kako na svoja djela, tako i na tuđa. 

Objavljeno od

KAKO NAPISATI KVALITETNU RECENZIJU?

KAKO NAPISATI KVALITETNU RECENZIJU?

Recenzija je pisana forma kojom se prikazuje, analizira i ocjenjuje neko umjetničko ili znanstveno ostvarenje, u našem slučaju, knjige. Danas ovu riječ najviše čujemo kada se govori o recenziji filma, serije ili knjige, iako se recenzirati može i bilo koje drugo umjetničko djelo (slika, umjetnička instalacija, glazbeni album, pjesma i slično).

Recenzija uz to mora upoznati čitatelja s autorom djela, ali upoznati čitatelja i sa samim djelom. Ovaj pojam dolazi od latinske riječi recension, što znači pregled ili prosuđivanje.

Iako se danas recenzije pišu uglavnom nakon što je neko djelo objavljeno, ona se može napisati i prije toga. Recenziju knjige mogu napisati, na primjer, urednici knjige prije nego se ona objavi, kako bi budućim čitateljima dala uvid u djelo, a oni bi time znali što mogu očekivati od njega. Često autori knjige već imaju recenziju nekog svog prijatelja, profesora književnosti ili slično. U svakom slučaju, preporučujemo vam isto – nekog tko zna što će i kako napisati, a u nastavku ću objasniti zašto je to bitno.

Nekada je recenzija služila upravo tome – bila bi napisana kao kritika djela, prema kojoj bi se djelo, ako je kritika pozitivna, štampalo, a ako bi bila negativna – odbijalo. Time je recenzija bila svojevrsna “preporuka” za štampanje. Danas je ona više preporuka za čitanje, nakon što je knjiga već izdana. Po svojoj formi recenzija može biti kratka, pogotovo ako se nalazi na poleđini knjige, ali i nešto duža, ako je napisana kao članak. Recenzija mora biti više objektivni osvrt na neko djelo, nego subjektivni, iako je nemoguće izbjeći subjektivni pristup nekom umjetničkom djelu. Recenzija uvijek bar donekle izražava stav autora koji je piše prema djelu o kojem piše. Onaj koji piše recenziju, mora imati na umu da piše recenziju da bi knjigu približio čitatelju, a ne ju od nje odbio.

Ono što recenzija ne smije sadržavati su dijelovi knjige (ili filma) koji otkrivaju važne obrte u radnji, izuzevši poeziju, jer često recenzenti koriste stihove upravo iz razloga kako bi knjigu upoznali s čitateljem. Recenzija ne smije pokvariti užitak čitanja djela, već samo otkriti što se otprilike može očekivati od njega. Također, recenzija bi morala zainteresirati čitatelja za djelo, ali ga i upozoriti na njegove manjkave dijelove.

Što recenzent analizira:

-Značenje imena.
-Analizu forme i sadržaja.
-Vještinu autora i njegov način iznošenja glavne ideje.
-Opis individualnog stila pisca.
-Evaluaciju rada i promišljanja autora recenzije nad radom: glavnu ideju recenzije.
-Relevantnost rada.

Kako napraviti dobru recenziju?

Za kvalitetnu recenziju potrebno je razmotriti kvalitetu pisanja umjetničkog djela i istaknuti originalnost radnje u njemu. Cijela recenzija mora biti napisana u jednom tonu – može biti: smiješna, poučna ili informativna.
U recenziji je poželjno iskazati sva osjećanja koja je recenzent doživio čitajući ili gledajući djelo, iznijeti sva svoja razmišljanja detaljnije i što je razumnije moguće. Recenzija nikako ne smije sadržavati psovke ili poticanje na nasilje, ili slično, ili npr vrijeđati autora.

Što ne treba dozvoliti prilikom pisanja recenzije

Recenzija ne bi smjela biti napisana u obliku jednostavnog prepričavanja djela. Također nejasno opisati razmišljanja, previše opisivati sekundarne detalje, nikako ne biti nepismen niti na isti način upotrijebiti književne izraze. Ako se ne razumijete u njih, nemojte pisati recenzije, mogli bi se osramotiti.

Da biste napisali kvalitetnu recenziju knjige, morate puno čitati, i učiti. I biti pismeni. To je najvažnije.

Objavljeno od

KOLIKO TRAJU ISPRAVCI NA VAŠOJ KNJIZI?

KOLIKO TRAJU ISPRAVCI NA VAŠOJ KNJIZI?

Mnogo se puta susrećemo s vašim upitima, koliko vam treba da napravite knjigu?, ili, koliko vam treba da napravite lekturu?, ili, kad će biti gotova moja knjiga?
Ovo posljednje pitanje najviše volimo.
U ovom postu objasnit ćemo sve detaljnije, a vi ćete, nadam se, pročitati ga prije nego nam postavite ista pitanja.

Svaka knjiga ima svoj proces. A mi ih stvarno jako volimo i svakoj se želimo posvetiti s puno ljubavi. Krenut ćemo od početka, lekture.
Lektura je detaljan i složen proces izmjene i prilagodbe teksta gramatičkoj i pravopisnoj normi u skladu s funkcionalnim stilovima standardnog hrvatskog jezika. To se u prvom redu odnosi na ispravljanje pravopisnih, gramatičkih i stilskih pogrešaka, no lektura je mnogo više od toga. Lektura teksta također uključuje i doradu sintagme teksta te podiže tekst na višu jezičnu razinu u skladu s jezičnim standardom i preporukama nadležnih jezičnih institucija.

Ako čitate roman, upute za korištenje nekog kućanskog aparata, članak na portalu, oglas na internetu, ili liječnički nalaz, vjerojatno ćete primijetiti pravopisne i gramatičke greške koje je pisac teksta napravio, i sigurna sam, smetat će vam. Lektura zahtijeva dobro poznavanje jezika, izoštrenu koncentraciju i izvježbanost uočavanja različitih vrsta pogrešaka.

Redaktura je korak u uređivanju u kojem se tekst dotjeruje u skladu sa stilom publikacije, pročišćuje se, semantički dorađuje te se provjerava i usklađuje stručno nazivlje.
Korektura je provjera slučajnih ili tehničkih propusta u prijelomu kad se tekst priprema za tisak.

Koliko traje lektura?

To je pitanje često postavljeno, no mi to ne možemo znati, pogotovo ako nemamo tekst ispred sebe. Na telefon vam ne možemo dati tu informaciju, iz istog razloga. Pogotovo ako se radi o stručnom tekstu, budite sigurni da će nam trebati više vremena. A razlog je jednostavan. Trajanje lekture i ostalog posla ovisi o opsegu rada, stupnju zasićenosti teksta pogreškama, potrebnim zahvatima uređivanja i hitnosti posla. Ako vam je hitno, stavit ćemo vas prioritetno, i dati sve od sebe da ga završimo u roku. No, da bi lektura bila odrađena potrebno ju je pročitati barem tri puta (o tome smo već pisali u našim člancima), a za to nam je potrebno vrijeme. Rok se utvrđuje nakon procjene teksta koji treba lektorirati. Dnevna norma za lekturu u idealnim uvjetima iznosi 12-14 kartica, no stvarna količina odrađenoga posla po danu nerijetko ovisi o tome koliko je tekst čitljiv. Ponekad je potrebno puno više. Lektura podrazumijeva ispravljanje jezičnih i stilskih pogrešaka te usklađivanje teksta, što uključuje i provjeravanje pravilne upotrebe nazivlja u rječnicima, jezičnim savjetnicima i stručnim priručnicima, ali i savjetovanje s autorom teksta oko terminoloških, kontekstualnih i drugih nedoumica. Ako je tekst dobro pripremljen, broj kartica dnevno može biti veći od norme, a ako je tekst pun pogrešaka, broj može biti i manji. Zbog toga je važno dobiti tekst na uvid kako bi se mogla napraviti realna procjena. Ako je zbog hitnosti roka potrebno povećati dnevnu normu da bi se rad predao ili tiskao na vrijeme (primjerice za obranu na fakultetu ili slično), povećava se i početni iznos po kartici teksta. Tijekom traženja usluge svakako naglasite rok do kojega biste trebali imati gotov tekst. Ako vam se kojim slučajem nismo povratno javili, upravo je razlog – rok.

No, jako važan razlog zbog kojeg pišem ovaj članak, je sljedeći. Neki autori ne razumiju lekturu, kao ni obradu teksta, a najmanje razumiju naplatu svake naknadne izmjene. Što to znači?

Pisat ću sada o onome što nam je primarna baza – poezija. Poslali ste tekst, tj poeziju i mi smo odradili “svoj” posao. No, neke nazovimo ih sitnice, ne diramo. Zašto? Iz jednostavnog razloga – jer ste VI autor tog teksta, i ako je vaš tekst s velikim početnim slovima u poeziji, nećemo ih dirati. Ili obrnuto. To je ono što poštujemo. Poezija je sloboda autora i ima potpuno pravo biti “slobodna” i ne uskraćujemo joj tu slobodu kao što ni ne mijenjamo način pjesničkog izričaja.
Nakon što smo vam rad poslali na pregled, jer to uvijek činimo zato što smo mi možda ipak nešto promijenili, ili nismo, (a vjerujte, sve greške koje smo ispravili znamo napamet), vi nam vratite tekst sa stotine drugih “grešaka” koje ste odlučili sada promijeniti, jer vam se tako više sviđa. Naravno, mi te “greške” ne smatramo greškama i nismo ih dirali iz spomenutog razloga. Svejedno ih doradimo, i ponovno vam vraćamo tekst na provjeru. Ali kada nam ga vi vraćate opet sa stotinu drugih “grešaka”, čitaj izmjena, dragi autori, gubite naše vrijeme. Jer to su posve nove izmjene! Ne želite više točku na kraju, neko slovo se mora pomaknuti u sljedeći red, izmijenili ste neke riječi pa želite da ih “ubacimo”, ne sviđa vam se rečenica kako je napisana pa ste se odlučili promijeniti ju, itd… To više NISU iste izmjene i imamo potpuno pravo naplatiti ih! Tako mi gubimo svoje vrijeme, svoje resurse, jer sve ste to mogli spomenuti kod prvog ispravka. A niste, jer ste se predomislili. Na žalost, kada dobijete naknadni račun za izmjene, nemate se pravo žaliti!

Cover radi naš grafičar. No ako ste se odlučili na izmjene već na gotovom coveru, proslijedit ćemo vam račun. Neću duljiti o izboru naslovnice, jer sam i o tome pisala pa slobodno potražite članak.

Završili smo, napravili prijelom i PDF s vodenim žigom poslali na odobrenje. No, ako ste primijetili da u njemu nema CIP zapisa, ne brinite. Nema ga upravo iz istog razloga. Premda smo i o tome pisali, i žao mi je što ne čitate te važne članke jer olakšali bi nam svima posao. CIP nije zatražen. NSK ne dozvoljava naknadne izmjene, i želi baš onakvu knjigu kakvu je zaprimio u PDF-u. No, kako smo se “opekli” već s nekima, naučili smo da će većina vas ponovno zatražiti neke izmjene. Naslov je preblizu, stranica je prazna, kazalo je na pogrešnoj strani, knjiga je pretanka (?), želite nadodati još koju pjesmu, ili sliku… I tu ćemo vam izmjenu naplatiti. Jer to više nije ista knjiga! I vjerujte, bit će skuplje nego cijela izrada!

Nakon vašeg pristanka, knjiga ide u tisak. Tisak knjige ovisi je li tvrdi ili meki, o nakladi, o boji… Ponekad je knjiga gotova za 30 dana, ponekad za 60. Tu ne možemo utjecati, već morate biti strpljivi.
Cijela izrada knjige, od početka do kraja traje između 3-6 mjeseci, nekad i duže. Ovisi o svim ovim parametrima koje sam navela.
No, ako ćete nam sve “greške” i izmjene napisati odmah u prvom mailu, cijeli proces ići će puno brže.

Stoga, ne požurujte nas, jer stvarno želimo da svaka knjiga bude odrađena onako kako i zaslužuje.
Bez greške!

Objavljeno od

POZIV PJESNICIMA / PROLJETNI MIRIS STIHOVA

POZIV PJESNICIMA 📌
6 projekt
38. zajednička zbirka poezije
Pozivamo vas na još jedno stvaranje zajedničke zbirke;
sve pjesnike, svih dobnih skupina i sve one koji se tako osjećaju, posebno neafirmirane i one koji nikada nigdje nisu ništa objavili, bez ograničenja, na još jedan naš poziv koji raspisuje Diligo Liber.
-četiri godišnja doba
“PROLJETNI MIRIS STIHOVA”
Poziv će trajati do 31.03.2023.
✅Pozivamo sve autore koji se osjećaju pjesnicima i koji pišu srcem i dušom, da se uključe u naš poziv te time obogate našu zbirku i ostave vidljive tragove na književnoj sceni.
✅TEMA: PROLJEĆE
✅ Šalju se po 2 𝒑𝒋𝒆𝒔𝒎𝒆, pisane u 𝑾𝑶𝑹𝑫𝑼 , 𝒔 𝒐𝒃𝒂𝒗𝒆𝒛𝒏𝒊𝒎 𝒑𝒐𝒅𝒂𝒕𝒄𝒊𝒎𝒂 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓𝒂 𝒊 𝑵𝑨𝑺𝑳𝑶𝑽𝑶𝑴 𝒑𝒋𝒆𝒔𝒎𝒆.
UPUTE ZA SLANJE: upisati naslov maila ”PROLJETNI MIRIS STIHOVA” , i u opisu obavezni podatci autora: ime i prezime, adresa, broj mobitela. (radove koji budu poslani na bilo koji drugačiji način – nećemo razmatrati!)
Slikovne ili radove poslane na bilo koji drugi način – NEĆEMO RAZMATRATI!
mail: proljetna.poezija@gmail.com
KOTIZACIJA za tuzemstvo: 12 €
Za inozemstvo: 16 €
Kotizacijom uplaćujete troškove tiska i slanja preporučenom poštom. Ostale troškove snosimo sami.
✅ Svaki zastupljeni autor smije naručiti neograničen broj primjeraka.
NAKLADNIK: diligo-liber
🖋Urednica će pregledati sve pristigle radove i povratno vas kontaktirati putem maila.
☑️Nakladnik je dužan napraviti sljedeće:
-urediti zbirku
-napraviti lekturu i korekturu
-urednik/ca smije centrirati i odabrati font po želji
-napraviti prijelom teksta
-napraviti i oblikovati naslovnicu (cover)
-pripremiti NSK i dostaviti 4 komada u knjižnicu po završetku tiska
-tiskati zbirku
-poslati knjige autorima na vlastite adrese (šaljemo preporučeno)
-promovirati knjigu na svim društvenim mrežama, te na našoj web stranici
☑️Svaki zastupljeni autor ima pravo:
-pokloniti ili donirati svoju zbirku
-promovirati po želji na društvenim mrežama ili slično
⚠️Autor ne smije knjigu preprodavati bez pristanka nakladnika.
⚠️Svaki autor obvezuje se da neće pisati niti na bilo koji drugi način rušiti ugled izdavačke kuće. Sve dogovore rješavat će s izdavačima, a u slučaju nepostizanja dogovora, uključit će se nadležne osobe.
⚠️𝐍𝐀𝐏𝐎𝐌𝐄𝐍𝐀: 𝐒𝐯𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚𝐭𝐞 𝐬𝐞 𝐯𝐫š𝐞 𝐝𝐨 𝐳𝐚𝐝𝐚𝐧𝐨𝐠 𝐫𝐨𝐤𝐚 𝐤𝐨𝐣𝐢 ć𝐞𝐭𝐞 𝐝𝐨𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐩𝐨𝐯𝐫𝐚𝐭𝐧𝐨 𝐧𝐚 𝐦𝐚𝐢𝐥. 𝐒𝐯𝐢 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐧𝐞 𝐢𝐳𝐯𝐫š𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚𝐭𝐮 𝐧𝐚 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐬𝐦𝐚𝐭𝐫𝐚𝐭 ć𝐞𝐦𝐨 𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝐨𝐝𝐮𝐬𝐭𝐚𝐨 𝐨𝐝 𝐬𝐮𝐝𝐣𝐞𝐥𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐭𝐞 ć𝐞𝐦𝐨 𝐭𝐢𝐬𝐤𝐚𝐭𝐢 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐨𝐧𝐨𝐥𝐢𝐤𝐢 𝐛𝐫𝐨𝐣 𝐤𝐨𝐥𝐢𝐤𝐨 𝐣𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚ć𝐞𝐧𝐨. 𝐍𝐚𝐤𝐧𝐚𝐝𝐧𝐢 𝐭𝐢𝐬𝐚𝐤 𝐧𝐞ć𝐞 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐦𝐨𝐠𝐮ć.
❌𝐙𝐛𝐨𝐠 𝐧𝐞𝐩𝐥𝐚ć𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐧𝐞𝐤𝐢𝐡 𝐨𝐝 𝐚𝐮𝐭𝐨𝐫𝐚 𝐮 𝐝𝐨 𝐬𝐚𝐝𝐚 𝐨𝐛𝐣𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐢𝐡 𝐳𝐛𝐢𝐫𝐤𝐢 𝐢𝐬𝐭𝐞 𝐭𝐞 𝐚𝐮𝐭𝐨𝐫𝐞 𝐯𝐢š𝐞 𝐧𝐞 ž𝐞𝐥𝐢𝐦𝐨 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐨𝐯𝐢𝐫𝐚𝐭𝐢 𝐧𝐚 𝐨𝐯𝐚𝐣 𝐧𝐚č𝐢𝐧!
Napominjemo da se ograđujemo od plagijata, a sva takva djela bit će prijavljena nadležnim osobama i kažnjeno gonjena, te će im biti zabranjen pristup stranicama kao i ostalim našim natječajima i pozivima.
Zabranjeno je kopirati tuđi rad, vrijeđati druge ili psovati.
⚠️𝑵𝒂𝒑𝒐𝒎𝒊𝒏𝒋𝒆𝒎𝒐 𝒅𝒂 𝒔𝒆 𝒌𝒏𝒋𝒊𝒈𝒂 𝒍𝒆𝒌𝒕𝒐𝒓𝒊𝒓𝒂 (𝒊𝒔𝒑𝒓𝒂𝒗𝒍𝒋𝒂 𝒔𝒆 𝒈𝒓𝒂𝒎𝒂𝒕𝒊𝒌𝒂, 𝒑𝒓𝒂𝒗𝒐𝒑𝒊𝒔) 𝒏𝒂 𝒔𝒕𝒂𝒏𝒅𝒂𝒓𝒅𝒏𝒊 𝒉𝒓𝒗𝒂𝒕𝒔𝒌𝒊 𝒋𝒆𝒛𝒊𝒌, 𝒐𝒔𝒊𝒎 𝒂𝒌𝒐 𝒏𝒊𝒋𝒆 𝒏𝒂 𝒏𝒂𝒓𝒋𝒆č𝒋𝒖 𝒏𝒆𝒌𝒐𝒈 𝒌𝒓𝒂𝒋𝒂, 𝒕𝒂𝒅𝒂 𝒋𝒆 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓 𝒅𝒖ž𝒂𝒏 𝒊𝒔𝒑𝒊𝒔𝒂𝒕𝒊 𝒛𝒏𝒂č𝒆𝒏𝒋𝒆 𝒓𝒊𝒋𝒆č𝒊.
✅ Sva ostala pitanja i nejasnoće možete postaviti na mail.
PLANIRANO VRIJEME TISKA: lipanj, 2023.
Objavljeno od

PROJEKT “POPUST DILIGO LIBERA”

 

Još uvijek je među vama onih koji se nisu odvažili tiskati, pa možda je ovo prilika i za njih!

Poštovani autori,
kao i prošle godine, i ove smo napravili poseban popust za sve vas koji želite, a niste do sada objavili knjigu. Ili želite objaviti novu? 

PROJEKT “POPUST DILIGO LIBERA”
Nudimo jedinstvenu i neponovljivu priliku za sve autore, pjesnike i sve one koji žele objaviti svoje do sada neobjavljeno djelo.

𝑱𝒆𝒅𝒏𝒐𝒔𝒕𝒂𝒗𝒏𝒐 𝒏𝒆 𝒎𝒐ž𝒆𝒕𝒆 𝒏𝒂ć𝒊 𝒊𝒛𝒅𝒂𝒗𝒂č𝒂 (𝒖𝒓𝒆𝒅𝒏𝒊𝒌𝒂) 𝒌𝒐𝒋𝒊 𝒃𝒊 𝒔𝒂𝒔𝒍𝒖š𝒂𝒐 𝒔𝒗𝒆 𝒗𝒂š𝒆 ž𝒆𝒍𝒋𝒆?
𝑺𝒌𝒆𝒑𝒕𝒊č𝒏𝒊 𝒔𝒕𝒆 𝒑𝒓𝒆𝒎𝒂 𝒗𝒆ć 𝒓𝒂𝒛𝒗𝒊𝒌𝒂𝒏𝒊𝒎 𝒊𝒛𝒅𝒂𝒗𝒂č𝒊𝒎𝒂?
𝑰𝒍𝒊 𝒋𝒆𝒅𝒏𝒐𝒔𝒕𝒂𝒗𝒏𝒐 𝒋𝒐š 𝒏𝒊𝒔𝒕𝒆 𝒑𝒓𝒐𝒏𝒂š𝒍𝒊 𝒏𝒆𝒌𝒐𝒈 𝒌𝒐𝒎𝒆 𝒎𝒐ž𝒆𝒕𝒆 𝒗𝒋𝒆𝒓𝒐𝒗𝒂𝒕𝒊?
Č𝒖𝒗𝒂𝒕𝒆 𝒔𝒗𝒐𝒋𝒆 𝒅𝒋𝒆𝒍𝒐 𝒖 𝒍𝒂𝒅𝒊𝒄𝒊 𝒋𝒆𝒓 𝒏𝒆𝒎𝒂𝒕𝒆 𝒅𝒐𝒗𝒐𝒍𝒋𝒏𝒐 𝒔𝒓𝒆𝒅𝒔𝒕𝒂𝒗𝒂 𝒛𝒂 𝒊𝒛𝒅𝒂𝒗𝒂𝒏𝒋𝒆?
Ž𝒆𝒍𝒊𝒕𝒆 𝒈𝒂 𝒐𝒃𝒋𝒂𝒗𝒊𝒕𝒊, 𝒂 𝒏𝒆 𝒛𝒏𝒂𝒕𝒆 𝒌𝒂𝒌𝒐?
𝑵𝒆 𝒛𝒏𝒂𝒕𝒆 𝒌𝒐𝒎𝒆 𝒔𝒆 𝒕𝒓𝒆𝒃𝒂𝒕𝒆 𝒐𝒃𝒓𝒂𝒕𝒊𝒕𝒊?

𝐈𝐙𝐃𝐀𝐕𝐀Č𝐊𝐀 𝐊𝐔Ć𝐀 𝐃𝐈𝐋𝐈𝐆𝐎 𝐋𝐈𝐁𝐄𝐑 𝐍𝐔𝐃𝐈:
U cijenu su uljučene sljedeće usluge:
-pregled i obrada teksta (lektura, redaktura, korektura, ispravak pravopisnih i gramatičkih grešaka)
-prijelom teksta, priprema za tisak
-grafička obrada covera
-tisak tvrdog i mekog uveza, lijepljenje, priprema za tisak, rezanje, korice pemazni papir (sjaj ili mat) 300 gr, ofset papir 80 gr, plastifikacija korice
-promocija u Zagrebu (*ostale promocije izvan Zagreba naplaćujemo po važećem cjeniku)

Ovim projektom želimo pomoći svim neafirmiranim autorima objaviti njihova djela koja već dugo čuče u ladicama, ili čekaju bolja vremena.
U ovoj surovoj stvarnosti kada sve poskupljuje, a posebno papir za tiskanje koji je u posljednje tri vrijeme poskupio do čak 11x, i nastavlja poskupljivati, želimo pružiti jedinstvenu i neponovljivu priliku i za sve vas.

𝐈𝐒𝐊𝐎𝐑𝐈𝐒𝐓𝐈𝐓𝐄 𝐎𝐕𝐔 𝐀𝐊𝐂𝐈𝐉𝐔!

🆄🆅🅹🅴🆃🅸:
-svi autori bez obzira na godine starosti
-svi žanrovi, (isključujemo horoskop, razne mantre, new age, te psovke i vrijeđanja, također i pornografiju),
-djelo mora biti napisano do 120 str u A5 formatu (ili 60 u A4) cca 125,000 riječi u word countu.
-djelo ne smije do sada biti objavljivano (isključujemo društvene mreže)
-u cijenu ne ulaze slike u boji, ni bilo koji drugi papir osim navedenog.

𝑶𝒃𝒂𝒗𝒆𝒛𝒏𝒐 𝒖𝒛 𝒓𝒖𝒌𝒐𝒑𝒊𝒔 𝒑𝒐𝒔𝒍𝒂𝒕𝒊 𝒇𝒐𝒕𝒐𝒈𝒓𝒂𝒇𝒊𝒋𝒖 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓𝒂 𝒊 𝒃𝒊𝒐𝒈𝒓𝒂𝒇𝒊𝒋𝒖.

IZDAVAČKA KUĆA NUDI:

MEKI UVEZ:
-PAKET 1A. paket od 50 komada / meki uvez / 4̶̶̶2̶4̶,̶0̶0̶ € – 20% – SAMO 339,20 €
-PAKET 2A. paket od 100 komada / meki uvez / 6̶3̶8̶,̶0̶0̶ € – 20% – SAMO 510,00 €

TVRDI UVEZ:
-PAKET 1 paket od 50 komada / tvrdi uvez / 6̶2̶0̶,̶0̶0̶ € – 20% – SAMO 496,00 €
-PAKET 2 paket od 100 komada / tvrdi uvez / 8̶6̶2̶,̶0̶0̶ € – 20% – SAMO 689,60 €

VI NAMA – vaš rukopis u Wordu!
MI VAMA – kompletnu zbirku!

*𝑷𝒓𝒐𝒃𝒏𝒊 𝒕𝒊𝒔𝒂𝒌 𝒋𝒆 𝒐𝒃𝒂𝒗𝒆𝒛𝒂𝒏!

Prepustite sve nama i iskoristite POPUST OD 20%!

𝐏𝐨𝐧𝐮𝐝𝐚 𝐧𝐞 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐢 𝐳𝐚 𝐨𝐧𝐞 𝐤𝐧𝐣𝐢𝐠𝐞 𝐤𝐨𝐣𝐞 𝐬𝐮 𝐯𝐞ć 𝐮 𝐨𝐛𝐫𝐚𝐝𝐢!

𝐎𝐕𝐀𝐉 𝐏𝐑𝐎𝐉𝐄𝐊𝐓 𝐁𝐈𝐓 Ć𝐄 𝐀𝐊𝐓𝐈𝐕𝐀𝐍 𝐝𝐨 𝟏.𝟎𝟕.𝟐𝟎𝟐𝟑.

*NAPOMENE:
Nakon isteka roka nećemo biti u mogućnosti tiskati po akciji.
Ugovor je obavezan za sve autore.

Čekamo vaša djela?

Diligo Liber

Objavljeno od

NATJEČAJ

𝐉𝐀𝐕𝐍𝐈 𝐏𝐎𝐙𝐈𝐕 𝐀𝐔𝐓𝐎𝐑𝐈𝐌𝐀
🖋Imate vrijedno djelo skriveno u ladici?
🖋Napisali ste roman, a nikad ga do sada niste objavili?
🖋Niste pronašli odgovarajuću izdavačku kuću?
Mi smo tu za vas!
Po prvi puta, objavljujemo 𝐍𝐀𝐓𝐉𝐄Č𝐀𝐉 za roman!
Ovaj naš natječaj namijenjen je svim neafirmiranim autorima/autoricama, kojima je ovo prilika da njihova djela izađu u tiskanom obliku, kako bi se lakše promovirali i upoznali put do šire publike. Na natječaj se mogu javiti svi, bez obzira na godine.
𝑪𝒊𝒍𝒋𝒆𝒗𝒊 𝑰𝑲 𝑫𝒊𝒍𝒊𝒈𝒐 𝒍𝒊𝒃𝒆𝒓𝒂 𝒔𝒖:
-𝒑𝒓𝒐𝒎𝒐𝒗𝒊𝒓𝒂𝒕𝒊 𝒏𝒆𝒂𝒇𝒊𝒓𝒎𝒊𝒓𝒂𝒏𝒆 𝒑𝒋𝒆𝒔𝒏𝒊𝒌𝒆
-𝒑𝒓𝒆𝒅𝒔𝒕𝒂𝒗𝒊𝒕𝒊 𝒑𝒋𝒆𝒔𝒏𝒊𝒌𝒆 𝒊 𝒏𝒋𝒊𝒉𝒐𝒗𝒐 𝒔𝒕𝒗𝒂𝒓𝒂𝒍𝒂š𝒕𝒗𝒐
-𝒐č𝒖𝒗𝒂𝒕𝒊 𝒔𝒕𝒂𝒏𝒅𝒂𝒓𝒅𝒏𝒊 𝒉𝒓𝒗𝒂𝒕𝒔𝒌𝒊 𝒋𝒆𝒛𝒊𝒌 𝒊 𝒌𝒏𝒋𝒊ž𝒆𝒗𝒏𝒐𝒔𝒕
-𝒑𝒐𝒕𝒊𝒄𝒂𝒕𝒊 𝒏𝒂 č𝒊𝒕𝒂𝒏𝒋𝒆 𝒅𝒐𝒎𝒂ć𝒊𝒉 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓𝒂
-𝒃𝒐𝒓𝒊𝒕𝒊 𝒔𝒆 𝒑𝒓𝒐𝒕𝒊𝒗 𝒑𝒍𝒂𝒈𝒊𝒋𝒂𝒕𝒂, 𝒌𝒂𝒐 𝒊 𝒌𝒓𝒂đ𝒆 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓𝒔𝒌𝒊𝒉 𝒅𝒋𝒆𝒍𝒂
-𝒃𝒐𝒓𝒊𝒕𝒊 𝒔𝒆 𝒑𝒓𝒐𝒕𝒊𝒗 𝒔𝒗𝒊𝒉 𝒗𝒓𝒔𝒕𝒂 𝒔𝒕𝒗𝒂𝒓𝒂𝒏𝒋𝒂 𝒌𝒍𝒂𝒏𝒐𝒗𝒂
𝑨 𝒐𝒗𝒐𝒈 𝒑𝒖𝒕𝒂 𝒑𝒓𝒐š𝒊𝒓𝒖𝒋𝒆𝒎𝒐 𝒏𝒂š𝒆 𝒄𝒊𝒍𝒋𝒆𝒗𝒆 𝒊 𝒏𝒂 𝒓𝒐𝒎𝒂𝒏𝒆.
Do sada smo objavili oko 15 – tak romana, i odlučili smo proširiti našu biblioteku te pružiti priliku i onim autorima, koji se još uvijek nisu odvažili niti smogli hrabrosti objaviti svoje djelo.
🖋Sastav stručnog žirija (ili prosudbenog vijeća) predstavit ćemo naknadno, nakon završetka natječaja.
🖋Prije prijave na ovaj naš natječaj, ljubazno vas molimo da pročitate sljedeća pravila, uvjete i upute natječaja!
💐Na natječaju mogu sudjelovati svi zainteresirani autori/autorice. Autori/autorice se mogu na ovaj naš natječaj javiti sa svojim do sada neobjavljenim romanom, u najviše 260 str u A5 formatu, odnosno 130 u A4, ili oko 350,000 word counta. Ako slučajno bude koji znak više, progledat ćemo kroz prste.
😉
Također molimo da priložite kratku biografiju, te svoju fotografiju.
Tekst NE MORA biti lektoriran!
Na natječaj se NE MOGU prijaviti autori s istim djelom koje je već u procesu izrade!
💐 Autori/autorice na natječaju mogu sudjelovati samo sa svojim djelom koje prethodno nije objavljeno u nijednom obliku, ili na bilo kojoj društvenoj mreži ili platformi. Autori/autorice koji objavljuju svoje djelo pod pseudonimom mogu potpisati svoj tekst i pseudonimom koji inače koriste, ali moraju navesti svoje osobne podatke.
IK Diligo liber obvezuje se štititi identitet autora.
💐Prijave se šalju isključivo na službeni mail IK Diligo libera, obavezno u WORD dokumentu,
𝐧𝐚𝐭𝐣𝐞𝐜𝐚𝐣.𝐝𝐢𝐥𝐢𝐠𝐨𝐥𝐢𝐛𝐞𝐫@𝐠𝐦𝐚𝐢𝐥.𝐜𝐨𝐦
Molimo vas da za natječaj koristite isključivo taj mail!
U naslovu mora pisati ROMAN. Ni jedan drugi oblik dokumenta nećemo uzeti u obzir.
𝑻𝒂𝒌𝒐đ𝒆𝒓 𝒗𝒂𝒔 𝒎𝒐𝒍𝒊𝒎𝒐 𝒅𝒂 𝒏𝒆 𝒔𝒕𝒂𝒗𝒍𝒋𝒂𝒕𝒆 𝒔𝒂𝒎𝒊 𝒊𝒎𝒑𝒓𝒆𝒔𝒔𝒖𝒎, 𝒛𝒂𝒈𝒍𝒂𝒗𝒍𝒋𝒆 𝒊 𝒐𝒔𝒕𝒂𝒍𝒐!
💐𝐍𝐚𝐭𝐣𝐞č𝐚𝐣 ć𝐞 𝐭𝐫𝐚𝐣𝐚𝐭𝐢 𝐝𝐨  𝟑𝟎.𝟎𝟒.𝟐𝟎𝟐𝟑. (𝐩𝐫𝐨𝐝𝐮ž𝐢𝐥𝐢 𝐬𝐦𝐨 𝐫𝐨𝐤)
Prijave poslane izvan navedenog roka neće biti prihvaćene, a rezultati natječaja bit će objavljeni na društvenim mrežama i Instagramu.
Žiri će imati nekoliko dana vremena za procjenu, ovisno o prijavljenom broju radova.
IK Diligo liber nije dužna svakom autoru posebno slati rezultate na mail. Pozivamo vas da pratite društvene mreže i web stranicu.
💐 IK Diligo liber i žiri koji ocjenjuje sve vaše prijave na natjječaj zadržavaju pravo po vlastitoj procjeni ne prihvatiti tekstove koje sadrže porno izričaj, govor mržnje, ili bilo kojeg uvredljivog, rasističkog i drugog neprimjerenog sadržaja, te ih diskvalificirati. Napominjemo da svaki autor/autorica osobno odgovara za sav sadržaj svog autorskog djela te sam/a snosi odgovornost u slučaju kopiranja/plagiranja. U tom ćemo slučaju biti prisiljeni donijeti pravne mjere.
💐TEMA ROMANA: nebitna (pročitati rečenicu iznad!)
📌NAGRADE 📌
1 mjesto: financiranje romana
2 mjesto: sufinanciranje romana
3 mjesto: sufinanciranje romana
Nagradu su/financira isključivo IK Diligo liber i sam autor.
🖋Napomena: svaki autor potpisuje ugovor s IK Diligo liber i nije dužan prihvatiti nagradu. U tom slučaju nagradu će dobiti sljedeći autor s najviše bodova.
Žiri će bodovati djela po 20, 10 i 5 bodova, i samo najviše bodovana djela bit će nagrađena. IK nije dužna rangirati ostala djela po kvaliteti, niti iznositi javno ocjene prosudbenog vijeća ili žirija, osim nagrađenih.
⚠️Svaki autor obvezuje se da neće pisati niti na bilo koji drugi način rušiti ugled izdavačke kuće. Sve dogovore rješavat će s izdavačima, a u slučaju nepostizanja dogovora, uključit će se nadležne osobe. U tom slučaju, IK smije otkazati suradnju i zabraniti autoru sva daljnja natjecanja!
🖋 Ukoliko imate ikakvih dodatnih pitanja ili nedoumica, slobodno nam se obratite na službeni mail: info@diligo-liber.hr
⚠️𝑵𝒂𝒑𝒐𝒎𝒊𝒏𝒋𝒆𝒎𝒐 𝒅𝒂 𝒔𝒆 𝒔𝒗𝒂𝒌𝒂 𝒌𝒏𝒋𝒊𝒈𝒂 𝒍𝒆𝒌𝒕𝒐𝒓𝒊𝒓𝒂 𝒖 𝒅𝒐𝒈𝒐𝒗𝒐𝒓𝒖 𝒔 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓𝒐𝒎 (𝒊𝒔𝒑𝒓𝒂𝒗𝒍𝒋𝒂 𝒔𝒆 𝒈𝒓𝒂𝒎𝒂𝒕𝒊𝒌𝒂, 𝒑𝒓𝒂𝒗𝒐𝒑𝒊𝒔) 𝒏𝒂 𝒔𝒕𝒂𝒏𝒅𝒂𝒓𝒅𝒏𝒊 𝒉𝒓𝒗𝒂𝒕𝒔𝒌𝒊 𝒋𝒆𝒛𝒊𝒌.
Iskreno se nadamo da ćete se odvažiti i javiti nam se s vašim romanima u što većem broju!
Vaš IK Diligo liber
𝑽𝒊 𝒑𝒊š𝒊𝒕𝒆, 𝒂 𝒐𝒔𝒕𝒂𝒍𝒐 𝒑𝒓𝒆𝒑𝒖𝒔𝒕𝒊𝒕𝒆 𝒏𝒂𝒎𝒂!
Objavljeno od

POZIV DUHOVNE POEZIJE

POZIV PJESNICIMA 📌
duhovna poezija ili proza
“USKRSNU ISUS DOISTA”
Pozivamo vas na stvaranje zajedničke zbirke, po prvi puta duhovne poezije; sve pjesnike, svih dobnih skupina i sve one koji se tako osjećaju, posebno neafirmirane i one koji nikada nigdje nisu ništa objavili, bez ograničenja, na još jedan naš poziv koji raspisuje Diligo Liber.
Poziv će trajati do 26.02.2023.
✅Pozivamo sve autore koji se osjećaju pjesnicima i koji pišu srcem i dušom, posebno duhovnu poeziju posvećenu Uskrsu, da se uključe u naš poziv te time obogate našu zbirku i ostave vidljive tragove na književnoj sceni.
✅TEMA: duhovnost, Uskrs
✅ Šalju se po 2 𝒑𝒋𝒆𝒔𝒎𝒆, ili proza do 1500 znakova, pisane u 𝑾𝑶𝑹𝑫𝑼, 𝒔 𝒐𝒃𝒂𝒗𝒆𝒛𝒏𝒊𝒎 𝒑𝒐𝒅𝒂𝒕𝒄𝒊𝒎𝒂 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓𝒂 𝒊 𝑵𝑨𝑺𝑳𝑶𝑽𝑶𝑴 𝒑𝒋𝒆𝒔𝒎𝒆. (naslov obavezno upisati iznad pjesme, NE u dokument).
UPUTE ZA SLANJE: upisati naslov maila ‘Duhovna poezija’, i u opisu obavezni podatci autora: ime i prezime, adresa, broj mobitela. (radove koji budu poslani na bilo koji drugačiji način – nećemo razmatrati!)
mail: poezijaduhovna@gmail.com
KOTIZACIJA za tuzemstvo: 12 €
Za inozemstvo: 16 €
Kotizacijom uplaćujete troškove tiska i slanja preporučenom poštom. Ostale troškove snosimo sami.
✅ Svaki zastupljeni autor smije naručiti neograničen broj primjeraka.
NAKLADNIK: Diligo Liber
🖋Urednica će pregledati sve pristigle radove i povratno vas kontaktirati putem maila. Sve obavijesti naknadno možete dobiti na mail.
☑️Nakladnik je dužan napraviti sljedeće:
-urediti zbirku
-napraviti lekturu i korekturu
-urednik/ca smije centrirati i odabrati font po želji (sredina, Times new roman, 12, prored 1)
-napraviti prijelom teksta
-napraviti i oblikovati naslovnicu (cover)
-pripremiti NSK i dostaviti 4 komada u knjižnicu po završetku tiska
-tiskati zbirku
-poslati knjige autorima na vlastite adrese (šaljemo preporučeno)
-promovirati knjigu na svim društvenim mrežama, te na našoj web stranici
☑️Svaki zastupljeni autor ima pravo:
-pokloniti ili donirati svoju zbirku
-promovirati po želji na društvenim mrežama ili slično
⚠️Autor ne smije knjigu preprodavati bez pristanka nakladnika.
⚠️Svaki autor obvezuje se da neće pisati niti na bilo koji drugi način rušiti ugled izdavačke kuće. Sve dogovore rješavat će s izdavačima, a u slučaju nepostizanja dogovora, uključit će se nadležne osobe.
⚠️𝐍𝐀𝐏𝐎𝐌𝐄𝐍𝐀: 𝐒𝐯𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚𝐭𝐞 𝐬𝐞 𝐯𝐫š𝐞 𝐝𝐨 𝐳𝐚𝐝𝐚𝐧𝐨𝐠 𝐫𝐨𝐤𝐚 𝐤𝐨𝐣𝐢 ć𝐞𝐭𝐞 𝐝𝐨𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐩𝐨𝐯𝐫𝐚𝐭𝐧𝐨 𝐧𝐚 𝐦𝐚𝐢𝐥. 𝐒𝐯𝐢 𝐤𝐨𝐣𝐢 𝐧𝐞 𝐢𝐳𝐯𝐫š𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚𝐭𝐮 𝐧𝐚 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐬𝐦𝐚𝐭𝐫𝐚𝐭 ć𝐞𝐦𝐨 𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝐨𝐝𝐮𝐬𝐭𝐚𝐨 𝐨𝐝 𝐬𝐮𝐝𝐣𝐞𝐥𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐭𝐞 ć𝐞𝐦𝐨 𝐭𝐢𝐬𝐤𝐚𝐭𝐢 𝐬𝐚𝐦𝐨 𝐨𝐧𝐨𝐥𝐢𝐤𝐢 𝐛𝐫𝐨𝐣 𝐤𝐨𝐥𝐢𝐤𝐨 𝐣𝐞 𝐮𝐩𝐥𝐚ć𝐞𝐧𝐨. 𝐍𝐚𝐤𝐧𝐚𝐝𝐧𝐢 𝐭𝐢𝐬𝐚𝐤 𝐧𝐞ć𝐞 𝐛𝐢𝐭𝐢 𝐦𝐨𝐠𝐮ć.
Napominjemo da se ograđujemo od plagijata, a sva takva djela bit će prijavljena nadležnim osobama i kažnjeno gonjena, te će im biti zabranjen pristup stranicama kao i ostalim našim natječajima i pozivima.
Zabranjeno je kopirati tuđi rad, vrijeđati druge ili psovati.
⚠️𝑵𝒂𝒑𝒐𝒎𝒊𝒏𝒋𝒆𝒎𝒐 𝒅𝒂 𝒔𝒆 𝒌𝒏𝒋𝒊𝒈𝒂 𝒍𝒆𝒌𝒕𝒐𝒓𝒊𝒓𝒂 (𝒊𝒔𝒑𝒓𝒂𝒗𝒍𝒋𝒂 𝒔𝒆 𝒈𝒓𝒂𝒎𝒂𝒕𝒊𝒌𝒂, 𝒑𝒓𝒂𝒗𝒐𝒑𝒊𝒔) 𝒏𝒂 𝒔𝒕𝒂𝒏𝒅𝒂𝒓𝒅𝒏𝒊 𝒉𝒓𝒗𝒂𝒕𝒔𝒌𝒊 𝒋𝒆𝒛𝒊𝒌, 𝒐𝒔𝒊𝒎 𝒂𝒌𝒐 𝒏𝒊𝒋𝒆 𝒏𝒂 𝒏𝒂𝒓𝒋𝒆č𝒋𝒖 𝒏𝒆𝒌𝒐𝒈 𝒌𝒓𝒂𝒋𝒂, 𝒕𝒂𝒅𝒂 𝒋𝒆 𝒂𝒖𝒕𝒐𝒓 𝒅𝒖ž𝒂𝒏 𝒊𝒔𝒑𝒊𝒔𝒂𝒕𝒊 𝒛𝒏𝒂č𝒆𝒏𝒋𝒆 𝒓𝒊𝒋𝒆č𝒊.
✅ Sva ostala pitanja i nejasnoće možete postaviti na mail.
PLANIRANO VRIJEME TISKA:
do Uskrsa, 9.04.2023. svima će knjige biti dostavljene
Očekujemo vaše radove.