Akcija!

AUGUST ŠENOA / Seljačka buna

4,00
(30,14 KN)

Mjesto izdanja Zagreb
Godina 2004
Broj stranica 301
Uvez Meki
Format 13 × 19 cm
Težina 342 g

Seljačka buna je povijesni roman hrvatskog književnika Augusta Šenoe.

Prvi put je objavljen u časopisu Vijenac 1877. godine. Jedan je od pet romana Augusta Šenoe i njegov najvažniji povijesni roman. Radnja se temelji na stvarnim događajima Seljačke bune, koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, zbog povećanja rente i terora Franje Tahija i drugih plemića, 1573. godine.

U romanu se odvija više paralelnih radnji: sukob Uršule Hening i Franje Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav između Jane i Đure Mogaića, te ljubav Sofije Hening i Tome Milića. Plemići su podijeljeni na dvije protivničke strane. Na čelu prve strane je Franjo Tahi s banom Petrom Erdődyjem i Gašparom Alapićem. Protiv njih su Uršula Hening i Ambroz Gregorijanec. Buna počinje kada Tahi nepravedno namjerava protjerati Uršulu s njenog imanja. U početku romana, Uršula je uz seljake, dok se kasnije saznaje kako želi oženiti svoju kćer za Tahijeva sina, stoga se seljaci okreću i protiv nje i cijelog plemstva. Šenoa iznosi međusobne odnose feudalaca te položaj seljaka koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Uzrok bune su potlačivanje kmetova i visoki nameti. Detaljno su opisane masovne scene bitaka, a najviše se ističe Matija Gubec, vođa pobunjenih seljaka koji je u izravnom sukobu s Franjom Tahijem. Gubec je kmet iz Stubice, borac za pravdu i slobodu, kojeg su seljaci kasnije proglasili za “kralja”. Na kraju roman Gubec pogiba pred crkvom sv. Marka u Zagrebu, kako bi spasio nekolicinu svojih ljudi. Autor često patnje hrvatskog naroda uspoređuje s biblijskim motivima.

Šenoa u romanu osuđuje ponašanje niskog plemstva i ujedno kritizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi. Potrudio se istražiti stvarne događaje i na njima temelji radnju.

1 na zalihi