Autor: Kristina Koren

Objavljeno od

KAKO NEKOME UNIŠTITI REJTING?

KAKO NAJLAKŠE NEKOME SRUŠITI SNOVE?

Danas nam je svima sve dostupno. Internet nam je na dohvat ruke. I ma koliko god neki mislili da je “to” dobra stvar, ja ipak i dalje mislim da nije. Počevši od društvenih mreža.
Na samom početku našeg stvaranja, sjećam se jako dobro, započeli smo ovaj posao s puno ljubavi, volje, puni entuzijazma za boljitak kulturne scene, za oslobađanje od okova svih amaterskih pjesnika, za promjenu – bilo kakvu koja će scenu prodrmati sve do temelja kako bi svaki pjesnik, pisac, autor dobio svoje mjesto pod istim nebom. Naravno, pri tom mislim na ove neafirmirane. Afirmirani nisu naša domena, oni imaju već izdavačkih kuća koji ih guraju i od kojih zarađuju. Ali, kako mo osjetili na vlastitoj koži ponašanje upravo tih neafirmiranih, neprofesionalnih amatera, shvatili smo da će sami teško napredovati. Jako teško. 

Mi smo krenuli potpuno drugačije od svih: osim što smo uložili sve što smo imali, uložili smo i srce, a ono je najskuplje što ikad itko može uložiti u nepovrat.
Otvorili smo tiho, bez ikakvih velikih predstavljanja i imenovanja, stranicu na Facebooku, i posao je počeo. Registrirali se kao Izdavačka kuća i čekali. U tišini. Iz prikrajka, promatrali smo kako nam se javljaju autori i oni za koje nikad nismo čuli, oni iz drugih “konkurentskih” udruga, svi oduševljeni što netko poput nas uopće postoji. Tada smo, puni elana, snage, volje, želje, i opet srca, (jer ono nam je jedina računica s kojom raspolažemo), započeli sa zbornicima, onim zajedničkim, međunarodnim, na koji se jave svi oni koji žele biti zastupljeni u bilo kojem zborniku samo da se za njih čuje! I tada smo odlučili s pokretanjem naše jedinstvene “Kave s pjesnicima”, u KC Mesnička, nadajući se otvoriti sva vrata svim pjesnicima za koje nikad nitko nije čuo. Koji dobar osjećaj za nas! Čak se, na poziv našeg otvorenja i predstavljanja, neki koji su znali tko stoji iza imena Diligo liber, nisu odazvali, a saznali smo i zašto! Kada su neki na otvorenju shvatili da smo to mi, koji smo i sami neafirmirani autori, nevolje su počele.
Od laganja tko je vlasnik, tko stoji iza tog imena, od podmetanja i laganja, dogovaranja jedne promocije baš u isto vrijeme kad je druga već dogovorena, shvatili smo već u startu da s tom osobom više nećemo moći uspostaviti nikakav kontakt ni suradnju. Nastavilo se s prijavama o neovlaštenoj prodaji knjiga nekih autora, te su inspektori ustanovili da ni jedna knjiga nije prodana bez ugovora s autorom! Koji šamar toj osobi! Upravo toj koja nije došla na naše otvorenje! Koja nas je prijavila u ime druge osobe! Lagala je svima kako ona stoji iza tog imena, ugovarala posao umjesto nas, javljala autorima cijene koje mi nismo ni odobrili, lagala o našem poslovanju, i još štošta. Sve smo prošli s osmijehom na licu, krenuli dalje s istim entuzijazmom kao na početku nadajući se da takve scene više nećemo doživljavati. Naravno, s dotičnim osobama na crnoj listi. Ni jedan o njih više nikada nema pravo ući u bilo koji naš zbornik!

No, vrijeme je odmicalo, a mi smo tako sretno i spretno započeli svoj san i “karijeru” nadajući se i sanjajući o svom poslovnom prostoru, mjestu na kojem ćemo skupljati pjesnike, o budućnosti autora, o njihovom priznavanju onog što rade. Toliko smo željeli biti rame uz rame vodećim Izdavačkim kućama, a jedina u Hrvatskoj koja promovira poeziju. Jer takvih kuća više nema!

Do sljedećeg podmuklog poteza!
Koliko jednom čovjeku treba da sruši sve ono što voliš, što si srcem gradio, srcem stvarao, i da pokrene lavinu na nas? Koliko čovjeku treba, da kao neka sekta s tolikom moći ogovaranja i pregovaranja, obmaneš većinu i odjednom nam okrenu leđa vjerujući upravo onom što im je netko rekao? Bez pokrića, bez obrazloženja, bez mogućnosti objašnjenja? I to baš svi koji su kod nas za sve usluge imali popust, ili besplatno sudjelovanje u zbornicima! Ups!  

Koji šamar za nas! Kako smo se brzo probudili i zaboravili na srce koje smo ostavili tu negdje, putem. Nikakav popust više nikome! I ma koliko god se mi trudili sve riješiti ljudski, profesionalno, bez trzavica, bez povišenih tonova, i ako smo krivi, nenamjerno pogriješili (jer onaj tko radi, i griješi) priznat ćemo krivicu i ispraviti to samo da bi taj autor i dalje bio dio “našeg svijeta” u koji prihvaćamo svakog čistog i otvorenog srca i zdravog uma. Naučili smo i kada smo jednom neafirmiranom amaterskom autoru radili uslugu lekture i grafičke pripreme, sve do samog tiska. Korektno je uplatio, a mi smo korektno odradili, sve što je platio. No, njemu je bilo lakše okriviti nas, blatiti nas, lagati, javno prozivati, rušiti nam ugled. Zbog čega? Samo zato što mu taj netko nije knjigu otiskao na vrijeme. Pa što mi imamo s tim? Koliko mi računi govore, sve što je zatraženo, je uplaćeno i odrađeno. Za drugo nismo odgovorni. (Ili ipak jesmo?) I nije bio jedini! Ni prvi, ni posljednji. Pokrenula se tako “grupa” s namjerom i ciljem uništavanja i našeg imena i ugleda. A i srca koje još uvijek tamo negdje na putu krvari za sve te autore.

No, nakon jedne dobronamjerne messenger grupe otvorene na društvenim mrežama, primijetili smo autoricu koja je zahvaljujući upravo nama, našem imenu i ugledu, postala dio ovoga svijeta, kako se nudi za naše usluge, prozivajući nas “psihičkim bolesnicima”. Pa zar nije to kažnjivo djelo? Je. Dobili smo dijagnoze bez liječničkih nalaza, bez vještačenja, bez lijekova! Jao. Pa kad donosi dijagnoze, možda i liječi! Trajalo je to nekoliko tjedana, a koliko smo shvatili, traje još i danas. Samo neće dugo. Svemu dođe kraj, pa tako i njenom uvjeravanju i obmanjivanju mase.

Ono što sam željela napisati je, ustvari jako važno, kako je ljudima uvijek lako posegnuti za lošim a nikako za dobrim? I kako su oni autori koji su surađujući s nama uvijek bili na pijedestalu, dok su plaćali s popustom, na rate, tako lako zaboravili sva dobra koja smo učinili za njih i okrenuli se guruu koja ima putra na glavi više nego naši političari?
Kako je lako ljudima okrenuti leđa, ne poslušati tvoju stranu priče, ne dajući ti ni način ni šansu za objašnjenjem, za obranom, jer svaka medalja ima dvije strane, svaka kovanica ima dvije strane, svaki čovjek ima se pravo obraniti. Zar ne?

Nedavno je srušen rejting jednom čovjeku na moru koji je “privatizirao” plažu. Ok, pogriješio je. Ali tko zna pozadinu te priče? Tko zna što je prava istina? Koliko mu je samo štete naneseno. Bez obzira na to je li kriv ili nije. Rejting mu je uništen. Otkazali su mu posao. I nije jedini koji je to doživio. Koliko samo ima tih hejtera, licemjera, koji žive i dišu da bi uništili nekog? Koliko ih samo ima da bi na internetu kliknuli lošu ocjenu jer mu, ne znam, niste ogovorili u roku kad je on to htio. Koliko samo takvih ima! Na žalost, nitko ne vidi kada takvi drugima kopaju grob, blate ga, ruše, ponižavaju. Svi se najlakše povedu za takvima: ma samo neka se čovjek obeščasti! A još nitko nije stao, svojom glavom razmislio, svoju odluku donio, i učinio nešto lijepo kako se upravo nekome tko radi srcem, tko hrani peteročlanu obitelj tim poslom, ne uništi egzistencija! Jer svi živimo od nečeg, plaćamo račune, hranimo djecu, ili ne?
Kakav smo jadan narod postali!

I kako god, uvijek sam vjerovala u onu staru poslovicu “Svatko dobije što zaslužuje”, i “Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada”, i još uvijek vjerujem i nadam se. Nadam se da će naše ime (p)ostati čisto, s ciljem s kojim smo krenuli, jer tako je lako nekome podmetnuti nogu, pustiti ga da padne i ne pružiti ruku. Iako kažu da je svaka reklama, dobra reklama, ipak nisam sigurna koliko je “loša” reklama polog za budućnost. I sve dok se po nama rasipa drvlje, kamenje, cigle, slagat ćemo jednu po jednu i napraviti dobre temelje s kojima ćemo polako, znam, i sigurno, ostvariti sve one ciljeve i snove koje smo zacrtali. A znam da hoćemo, jer srce nam je još uvijek založeno kao sredstvo osiguranja, a sa srcem nikad ne možemo pogriješiti, zar ne?

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI...

VERSI JEDNOG PJESNIKA

15.01.2024 Nema komentara

❗️ JAVNI POZIV ❗️ copyright©izdavačka kuća Diligo liber 1. Govor nijemih duša / 2019. 2. Stihovima okrunjeni / 2020. 3. Lice pjesnika / 2021. 4.

Read More »

POZIV PJESNICIMA

01.11.2023 Nema komentara

#poziv #izdanjeDiligoliber ©Diligo-liber  POZIV PJESNICIMA Pozivamo vas na stvaranje zajedničke zbirke; sve pjesnike, svih dobnih skupina i sve one koji se tako osjećaju, posebno neafirmirane

Read More »

ŠTO JE PROZA?

21.09.2023 Nema komentara

Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe). Prozni način pisanja ima široku primjenu; može se primijeniti za

Read More »

IVICA KUDELIĆ

14.09.2023 Nema komentara

Ivica Kudelić, rođen je 30.5.1973. u Zagrebu. Najljepše godine mladosti proveo je u Velikoj Gorici nakon preseljenja iz Vlaške ulice u strogom centru Zagreba. Sa

Read More »
Objavljeno od

NAKLADNIŠTVO vs. IZDAVAŠTVO





DILIGO LIBER

Nakladništvo (izdavaštvo), je djelatnost izdavanja i distribuiranja tiskane, audio-vizualne i elektroničke građe namijenjene javnosti.
Pojavom tiska u XV. st. razvijalo se uz → tiskarstvo i → knjižarstvo; u XV., XVI., pa i XVII. st. tiskar je bio nakladnik, a najčešće i knjižar. Financirao je i organizirao objavljivanje i prodaju knjige. Potkraj XVII. st. u Vel. Britaniji, kada su izvan Londona počeli izlaziti časopisi koje je trebalo distribuirati, javljaju se trgovci na veliko i razvijaju knjižare, donose se prvi zakoni o autorskom pravu koji štite prava izdavača i autora (1709. u Engleskoj, 1793. u Francuskoj, u XIX. st. u nizu država). God. 1825. osniva se burza knjiga (Börsenverein) u Leipzigu na čiji je poticaj potpisan prvi međunarodni ugovor o autorskom pravu u Bernu 1886. SAD će tek 1909. ustanoviti Copyright act. Potkraj XVIII. i poč. XIX. st. djelatnosti nakladništva i knjižarstva se dijele. Ideje Franc. revolucije, industr. revolucija, razvoj školstva i pismenosti te pojava novina dovele su do promjena u nakladničkoj djelatnosti. Izdvajaju se novinski nakladnici od nakladnika knjiga, javljaju se specijalizirani nakladnici dječjih, školskih, glazbenih, vjerskih, znanstvenih i stručnih knjiga kao i leksikografskih djela i udžbenika te knjiga za puk (Baedecker, Brockhaus, Elsevier; Larousse, Oxford Press i dr.). Javljaju se serije jeftinih izdanja koje se tiskaju u velikom broju primjeraka. Unificirana izdanja Universal-Bibliothek Antona Philippa Reclama postat će uzor. Izgledom skromne, vrhunske po izboru, osvojile su Europu. Osnivaju se udruge nakladnika i knjižara, objavljuju stručni časopisi; 1899. Brit. udruga nakladnika potpisala je, zajedno s Udrugom pisaca i Udrugom knjižara, ugovor o fiksnim maloprodajnim cijenama knjiga (Net Book Agreement); 1930-ih godina u Velikoj Britaniji tiskaju se džepna, meko uvezana izdanja (Penguin Books), koja su u II. svj. ratu, zbog pomanjkanja papira, doživjela procvat. Nakon rata dolazi do nagla porasta i komercijalizacije nakladništva, koje se iz kulturne djelatnosti sve češće pretvara u posao. Nakladnici osnivaju knjižne klubove, a članovima prodaju knjige s popustom. Širi se, osim u SAD-u, prodaja putem pretplate. Knjige postaju sve dostupnije, razvijaju se čitateljske navike, povećava se mreža knjižnica; 1960-ih i 1970-ih nakladnike su počeli kupovati medijski konglomerati; 1990-e donose povratak ideji da uspješan nakladnik obavlja i kulturnu djelatnost. 

Zajednica nakladnika i knjižara organizira Interliber, najveći sajam među nekoliko koji se godišnje organiziraju u Hrvatskoj.

Pojavljuju se brojni manji, specijalizirani nakladnici. Značajna postaje uloga urednika koji pronalazi i uređuje rukopis. Pojavom novih masovnih medija (TV, internet) povećao se broj obavijesti o novim knjigama te potražnja za knjigom.
Kod Hrvata je nakladništvo vezano uz tiskarstvo i knjižarstvo tijekom cijeloga XVIII. st. U razdoblju narodnog preporoda nakladništvo je važan program Matice ilirske (Matice hrvatske) i Društva sv. Jeronima, čiji povjerenici raspačavaju knjige; u drugoj pol. XIX. st. JAZU (HAZU) kroza svoje mnogobrojne nakladničke nizove postaje jedan od najznačajnijih nakladnika; 1871. Hrvatski pedagoško-književni zbor započinje sustavno objavljivati udžbenike; S. Kugli objavljuje značajan broj naslova; nakon I. svj. rata javljaju se nakladnici Binoza, Minerva, a nakon osnivanja Banovine Hrvatske konzorcij Hrvatske enciklopedije. Poslije II. svj. rata ističe se nekoliko velikih nakladnika koji imaju i svoje knjižare (Grafički zavod Hrvatske, Mladost, Naprijed, Školska knjiga, Znanje i dr.). Nakon uspostave RH naglo raste broj malih privatnih nakladnika, od kojih neki postaju značajni, veliki nakladnici (Alfa, Algoritam, Profil International, Mozaik knjiga, Naklada Ljevak i dr.); 1990. u Hrvatskoj je registrirano 400 nakladnika, a 2003. već više od 4600; porastom broja nakladnika raste i broj objavljenih naslova; 1997. objavljeno je 2778 naslova, a 2003. više od 5000.
Hrvatski nakladnici okupljeni su u dvjema strukovnim udrugama (Zajednica nakladnika i knjižara i Hrvatski nezavisni nakladnici) te organizirano nastupaju na sajmovima u svijetu (Frankfurt, Leipzig, Beograd, Mostar). Zajednica nakladnika i knjižara organizira Interliber, najveći sajam među nekoliko koji se godišnje organiziraju u Hrvatskoj.

nakladnik vs izdavač
Objavljeno od

UGOVOR – DA ILI NE?

DILIGO LIBER

ugovor da ili ne

Mnogi se, još u startu dok nas kontaktiraju i zatraže ponude za usluge, ispituju, zašto potpisati Ugovor? Pišemo ovaj članak kako bi svima razjasnili nekoliko nedoumica koje mnoge od vas muče.
Mi, kao Izdavačka kuća, počeli smo potpuno drugačije od drugih vodećih i velikih izdavačkih kuća. Mnogi od njih rade na potpuno drugačiji princip nego mi, te smo iz tog razloga već u startu drugačiji, a to je ono čemu smo i težili – biti drugačiji. Jer, već smo prepoznatljivi, zar ne? Nećemo se nadmetati niti uzdizati sebe iznad njih, jer svatko od nas ima svoj princip rada i poslovanje. Ali svakako težimo biti u nečemu slični – u prihvaćanju. Kao svaki poduzetnik na početku, tako i mi stvaramo svoje poslovanje, imidž, brend po čemu ćemo biti drugačiji od drugih. I vidim da smo do sada zaista drugačiji od drugih.
Već treću godinu za redom poslujemo s autorima, usudim se reći, neafirmiranim i “neprozvanim” za koje javnost nije čula. A s vremenom do sada, mnogi od njih su već izdali po nekoliko knjiga, dobili sponzorstvo od svog grada, gostovali u medijima, postali poznatiji široj javnosti, i sretni smo da smo prvi, tako da ne možemo reći da se za njih, a ni za nas nije čulo. Neki su krenuli drugim putem, i neka su. Ono što smo od početka željeli, tome i težimo – afirmirati neafirmirane, i poeziju staviti na pijedestal, tamo kamo i pripada.
Stekli smo puno iskustva kroz posao, jer smo samim time i mi sami naučili, ali smo ovu glavnu stavku odlučili svakako na izbor autoru – ne silimo nikoga da potpiše taj strašan ugovor od kojeg se većina ježi. Zašto, ne znam. Ali svatko od njih bi trebao biti toliko osviješten da bez ugovora – nema prodaje. Zamislite da dođete kupiti mobitel u neki centar i kažete im “Ne želim ugovor, neću ga potpisati”. Ili bilo što da kupujete, radite, ili vam djeca putuju na maturalac – ugovor morate potpisati!

U ovom ću se postu truditi izjasniti argumente, zašto da, i zašto ne potpisati Ugovor, a vi ćete, opet odlučiti sami. 
Do sada, većina autora koja nije potpisala Ugovor s nama kao Izdavačkom kućom, na neki nam je način pokušala naštetiti ugledu. Pokušali su i oni koji su ga potpisali, no ono što je uslijedilo ostavit ću za neki drugi članak. Svakako napominjem da je to kažnjivo djelo, 149. stavka 2. KZ-a/11 pa bi preporučili svakome tko nije upućen, neka prouči zakone. Ovo nema veze jeste li potpisali Ugovor ili ne, rušenje ugleda ili časti je kažnjivo djelo i s dokazima je itekako valjano na sudu. Ali o tome ćemo neki drugi puta, vraćamo se na temu. 

Ugovor je važan dokument između dvije strane, koje ga potpisuju bez prisile. Da bi pravni posao bio valjan potrebno je da su subjekti koji ga sklapaju pravno i poslovno sposobni, da sadrži valjano i suglasno očitovanje volje.

Stvarno se trudimo ispuniti sve moguće želje svakog autora, tako i poštivati njihove želje bez prisile i ukoliko Ugovor ne žele potpisati, utoliko potpisuju Potvrdu o primitku. Ta potvrda je dokaz da ste knjige preuzeli i da prema nama nemate nikakva potraživanja. 
Svaka firma ili tvrtka ima svoj način poslovanja. Kao trgovačko društvo bitno je da poštuju zakone, ali o njihovom poslovanju odlučuju isključivo oni sami. Gdje god se okrenete u bilo kojem sektoru poslovanja, potrebno je potpisati Ugovor u kojem je potanko objašnjeno i opisano sve što se dvije strane dogovore. Mi uvijek izlazimo u susret svakom autoru, te se s nama zaista može dogovoriti oko bilo čega. Po tom smo pitanju fleksibilni i uvijek otvoreni prema svim dogovorima, uvjetima, kako bi obje strane bile zadovoljne. Ne uzimamo Autorska prava i ne isplaćujemo visoke honorare, jer vaša prava su samo vaša i vjerujte da ne želite ostati bez njih.
Svaku naručenu uslugu koju nudimo, plaćate sami. I sve ono što ste platili, bit će isporučeno. Ugovorom štitimo vaša prava, a i naša. Obvezujemo se na vrijeme završiti knjigu, promovirati autora, napraviti marketing, distribuirati knjige i podržati ga u radu. Ako Ugovora nema, ništa to ne možemo, a ponajviše, ne možemo vašu knjigu napraviti u roku. Jer ako u međuvremenu neki drugi autori koji potpišu Ugovor, zapamtite da oni imaju veća prava od vas. A dođe li do ikakvih problema, bez Ugovora ne možete učiniti ništa. Prvo će vas i inspekcija pitati: Imate li Ugovor?
Naravno, kao što je već napomenuto, iskustvo nas je naučilo kako prići svakom autoru, kako komunicirati, što očekivati, kako se postaviti i kako ćemo surađivati.
Ugovor je važan dokument između dvije strane, koje ga potpisuju bez prisile. Da bi pravni posao bio valjan potrebno je da su subjekti koji ga sklapaju pravno i poslovno sposobni, da sadrži valjano i suglasno očitovanje volje. Također, bez Ugovora nismo dužni održati promociju vašeg djela (u ovom slučaju knjige), a vaša knjiga ostat će u našoj datoteci i imamo pravo na nju sve dok postoji interes za istu. Autorska prava niste ni prodali, a niti ste ih zaštitili. Ugovor nas obvezuje na poštivanje Autora i njegovog djela, svakako na obostrano zadovoljstvo. Bez ugovora, možete čekati i više od godine dana na gotov proizvod. Kao što smo napomenuli, netko ga je u međuvrmenu potpisao i on nam je prioritet, a vas stavljamo sa strane.

Ugovor obvezuje i vas i nas na rok, na poštivanje prava obje strane, i na ono najvrjednije – povezuje nas. Bez Ugovora, na žalost ne možemo ništa, ni vi ni mi. A ipak imate pravo izbora – da ili ne Ugovor? U svakom slučaju, birate sami. A mi ćemo poštivati svaku vašu odluku. Često na svoju štetu. 

ugovor da ili ne
Objavljeno od

ČEMU SLUŽI VIZITKA?

ZAŠTO KORISTITI VIZITKE?

Posjetnica ili vizitka uobičajen je, ali često zanemaren komadić papira koji prenosi vaše podatke fizičkim vizualnim putem. Vizitka nije najvažniji, ali je svakako pamtljiv komadić Vašeg cjelokupnog poslovnog vizualnog identiteta. Prvi dojam je ono što se pamti i upravo zbog toga mnoge tvrtke posvećuju puno pažnje kod izrade svojih posjetnica. Standardna vizitka je papir veličine 90×50 mm koji sadržava logotip i osnovne podatke o vašem poduzeću.

DIZAJN POSJETNICE (VIZITKE) 

Dizajn vizitke možete osmisliti sami ili prepustiti profesionalcima, što je uglavnom najbolji odabir. Pokraj dizajna, najvažniji dio je odabir papira i vrste tiska. Upravo je kvaliteta otiska i taktilni doživljaj ono što ostavlja dojam o vama i vašem poduzeću. Cijena, dizajn i izrada ono su o čemu treba dobro promisliti kako bi sebe i svoj posao predstavili na pozitivan način. Od posjetnice ne možete očekivati da kaže sve o vama ili vašem poslovanju, ali ona zato može ostaviti profesionalni utisak koji će ljudi upamtiti.

Najbolji početak je da se sjetite svih vizitki koje ste do sada vidjeli i odlučite što vam se na njima sviđa i odbacite ono što vam se ne sviđa. Kada birate boje, odlučite se za jednu ili dvije. Pozadinska boja neka bude što svjetlija kako bi informacija na vizitki bila što čitljivija. Logo Vaše tvrtke trebao bi biti baza kod dizajna posjetnice i zauzimati najveći dio, ali ne tako da dominira posjetnicom. Potrebno je ostaviti dovoljno praznog prostora između teksta i rubova vaše vizitke.

Podatci na vizitki moraju biti čitljivi, jasni i razumljivi te sadržavati osnovne informacije kao što su naziv, titula, brojevi telefona, adresa, e-mail adresa te internetska stranica. Ne treba pretjerivati s tekstom i podatcima, već odabrati čitak i ne premalen font i iskoristiti prazne prostore. Svakako imati na umu da kod dizajna manje znači više.

Na primjer, ako se bavite prodajom kolača i slatkiša, za pozadinske boje dobro bi bilo koristiti svijetle, tople i vesele boje, a može se i poigrati s tipografijom koju koristite. No ako je vaš posao knjigovodstvo, pametno bi bilo odabrati boje koje su postojane, ulijevaju povjerenje kao što su crna, plava ili bež. Tipografija bi također trebala pratiti vizualni identitet tvrtke na samoj vizitki, a pri tom prenijeti pouzdanost i ozbiljan pristup poslu.

TISAK POSJETNICE 

Kod odabira papira na kojem tiskamo Vaše vizitke, biramo između glatkog i grubljeg, sjajnog i mat, debljeg i tanjeg ili bilo što između toga. Papiri za tisak se uglavnom razlikuju po gramaturi i premazu (premazani i nepremazani). Za one koji žele više, možete sami dodatno istražiti kakvi se još papiri i premazi za tisak nude te odabrati ono što vam najviše odgovara. Raspitajte se i za dodatnu zaštitu koja se može staviti na papir kako bi on što dulje trajao. Ako raspolažete većim budžetom, izbor će biti veći.

Cijena izrade posjetnica nije zanemariva stavka. Ne morate potrošiti bogatstvo da biste se dobro predstavili. No jeftin izgled i dojam pod prstima neće potencijalnog klijenta uvjeriti da svoj posao shvaćate profesionalno.

Iako smo navikli da su vizitke otisnute na papiru, postoji puno drugih materijala koji su preuzeli ulogu papira. Trenutni trend u svijetu je izrada vizitki na plastici ili na drvetu koji omogućuju dizajnerima da naprave uistinu jedinstvene vizitke koje će pridonijeti cjelokupnom vizualnom identitetu. 

Nakon što smo odabrali dizajn, slijedi sve zajedno uobličiti u krajnji proizvod. Tehnike tiska su različite. Offset tisak je kvalitetniji od digitalnog dok je digitalni pak jeftiniji i brži, kada govorimo o manjim količinama naklade.

Kod izrade vizitke, potrebno je:

  • Koristiti logo za pozadinsku sliku (i qrcode, ukoliko ga imate)
  • Ne unosimo previše informacija – Ime, titula, naziv tvrtke, adresa, telefonski broj, e-mail adresa i web stranica, sasvim su dovoljni
  • Pripazimo da tipografija bude čitka i jasno vidljiva
  • Koristimo standardne dimenzije
  • Držimo se jedne ili dvije boje
  • Tekstura i debljina papira mogu odigrati veliku ulogu ukupnog dojma

EFEKTIVNI DIREKTNI MARKETINŠKI ALAT

Email marketing, optimizacija za tražilice, plaćanje oglasa rade super posao za privlačenje potencijalnih klijenata, ali ne mogu se mjeriti s osobnim sastankom, stiskom ruke i razmjenom vizitki.

Potencijalne klijente možete susresti bilo gdje: dok kupujete hamburger, vodite dijete u vrtić ili jednostavno šetate sa psom… Zato uvijek imajte sa sobom par vizitki jer nikad se ne zna…

Vizitka prezentira vaš brend

Kada nekoga upoznamo i prezentiramo mu naše poslovanje i usluge, očaramo ga našom prezentacijom i za kraj mu predamo fantastičnu vizitku koja će ga samo još više osvojiti.. Jer, fantastična prezentacija + super cool vizitka = zapamćeni smo i ima velikog potencijala za daljnju suradnju.

Vizitke pokazuju da ste spremni za ozbiljno poslovanje

Jeste li ikad doživjeli da vam je netko svoje kontakt podatke napisao na rub papira, salvetu i predao vam to? A što ako vam je “krepala” baterija na mobitelu pa niste imali kamo prepisati te podatke? To baš i nije neki profesionalni nastup?

Zamislite da se nalazite s dva potencijalna suradnika i jedan petlja po džepu tražiti penkalu i papir, a drugi vam istog momenta preda vizitku na kojoj pišu svi njegovi podatci. Koga ćete izabrati? Znam da to nije najbitnija stavka u sklapanju suradnje, ali ipak daje neki temelj profesionalnosti.

Objavljeno od

LEKTURA I KOREKTURA

Lektura i korektura vašeg teksta, nezaobilazan je dio ispravka i važan dio vašeg književnog teksta.

Interpunkcijski znakovi

. točka
? upitnik
! uskličnik
, zarez
; točka sa zarezom
‘ izostavnik
– crtica
– spojnica
” “ ili » « navodnici
‘ ‘ polunavodnici
() zagrade
/ kosa crtica
: dvotočje
… trotočje
……… višetočje

Pravopisni znakovi

. točka
, zarez
; točka sa zarezom
‘ izostavnik
– crtica
– spojnica
() zagrade
/ kosa crtica
: dvotočje
* zvjezdica
> i < znakovi podrijetla
= znak jednakosti
+ znak više, plus
– znak manje, minus
† križić
× množni križić
) luk
: znak diobe
“ znak ponavljanja
§ ili  odlomak, paragraf
naglasci, znak duljine, genitivni znak kao pravopisni znakovi mogu poslužiti i:” “ ili » « navodnici
‘ ‘ polunavodnici
? upitnik
! uskličnik

Lektura i korektura teksta neizostavan je proces i obavezan dio Vašeg teksta. Ako želite da se vaše djelo smatra jednim književnim stvaralaštvom, svakako razmislite želite li imati gramatičke ili pravopisne greške na koje mi svakodnevno nailazimo.

Svjesni smo da lektor ne može biti svatko, te se s toga možete s punim povjerenjem prepustiti našoj lektorici koja će vam poslati vaš tekst na uvid, te ukoliko poželite nešto promijeniti, utoliko će ispuniti vaše zahtjeve samo ako su u skladu s hrvatskim jezikom. Nakon obrađenog teksta, svaki autor dobit će uvjerenje o lekturi po standardnom književnom jeziku.

Neki od vas pišu na dijalektu, s toga u tom slučaju ispravljamo samo gramatičke greške ili interpunkcije, ako postoje. 

Lektura teksta neizostavan je proces za mnoge djelatnosti koje uključuju objavu teksta. Lektura podrazumijeva ispravak raznih jezičnih pogrešaka, tj. optimizaciju pravopisa, gramatike i stila nekog dokumenta s ciljem poboljšanja čitljivosti i jasnoće. Lekturu po običaju obavljaju lektori – najčešće profesori hrvatskoga jezika odnosno stručni poznavatelji jezika s višegodišnjim iskustvom u lektoriranju. Pri tom se lektori kao pomagalima služe službenim hrvatskim pravopisom, rječnikom i brojnim jezičnim priručnicima.

Lektor (lat. lector-čitalac, čitač, čitatelj, predavač jezika); riječ koja je mijenjala značenje kroz vjekove. Danas znači – stručnjak koji poboljšava izražavanje u rukopisu za štampanje ili govorenje. Profesija u izdavačkim preduzećima i redakcijama je izuzetno bitna. Kao u svim javnim poslovima, npr na televiziji, časopisima, raznim novinama, javnim portalima. Mnogo puta i sami naletimo na greške u javnom novinarstvu. U antičkom Rimu lektor je bio obrazovani rob koji je gospodarima čitao književna i filozofska djela. U srednjem vijeku lektor je bio učitelj, nastavnik koji nije morao imati akademsku titulu. Na fakultetima danas lektor je predavač i učitelj živih jezika, rjeđe se upotrebljava novolatinski izraz (lat. lectorium). Lektor nije ni kritičar ni recenzent. Njega zapravo ne zanima i ne može procijeniti hoće li vaš rad biti uspješan i hoće li pobuditi znatiželju ili reakciju čitatelja. Lektor nije ni prevoditelj pa mu nemojte slati polovično prevedene tekstove. Takve tekstove ima pravo vratiti kako biste ih preveli ili prilikom lektoriranja ima pravo zaobići taj neprevedeni dio. Lektori se pri procesu lekture koriste važećim pravopisom i rječnikom hrvatskoga jezika, kao i raznim jezičnim savjetnicima koji im pomažu pri rješavanju raznih jezičnih dvojbi. Kvalitetna lektura teksta možda nigdje ne dolazi više do izražaja kao pri lektoriranju knjiga i autorskih rukopisa koji se spremaju za tisak. Mnogi autori potroše i po nekoliko godina za istraživanje i pisanje svoje knjige i onda potpuno nespremni ulaze u proces objave. Kada se u konačnici odluče izdati knjigu u vlastitoj nakladi, većina misli da je knjigu potrebno još samo tiskati i nisu svjesni činjenice da im buduća knjiga obiluje raznoraznim pravopisnim pogreškama. Nakon što knjiga koja nije prošla proces lekture bude tiskana, obično prije ili kasnije dobiju povratnu informaciju od čitatelja o brojnim jezičnim nedostatcima, ili greškama koje nisu primijetili. Naravno, kad je djelo već tiskano, tada je kasno za bilo kakve naknadne intervencije. Ponekad se uz pojam lektura teksta koristi i pojam korektura teksta. Riječ je zapravo o pojmovima koji se nadopunjuju: korektura podrazumijeva provjeru teksta u cilju pronalaženja i ispravljanja potencijalnih slovnih i znakovnih pogrešaka (tipfeleri) koje je autor nehotice napravio. Za razliku od lekture, korektura se ne odnosi na sveobuhvatnu stilsku i jezičnu provjeru, već isključivo na slučajne pogreške (Lapsus calami) nastale u procesu pisanja ili tipkanja. Lektura i korektura zajedno osiguravaju da će tekst nakon ispravka svih jezičnih pogrešaka biti kvalitetan, smislen, čitljiv, te da jezične pogreške čitateljima neće odvlačiti pažnju od samog sadržaja.

Ako bismo te procese poredali po kompleksnosti i težini, redoslijed bi bio obrnut. Najjednostavnija razina je korektura, zatim nešto složenija od korekture je lektura teksta i naposljetku ona najzahtjevnija razina je redaktura.

Važno je znati razlikovati ova tri postupka kako ne bi došlo do nesporazuma.

Lektor nije (samo) čitatelj, iako ga se često tako doživljava. Razlika između lektorskog čitanja i čitanja „čitatelja“ je velika. Lektor čita s razumijevanjem i s intencijom kako bi otkrio pogreške i ispravio ih. Zato “čitanja” u lekturi nisu puka iščitavanja napisanog. Naime, lektor će se prilikom ispravljanja teksta koncentrirati na izričaj, stil, pravopis, gramatiku, rječnik, sintaksu,… Sadržaj i dojam bit će u drugom planu (ili ih uopće neće razmatrati). Lektor se neće baviti sadržajem u smislu koje boje bi trebala biti haljina protagonistkinje da bi ostavila upečatljiv dojam na čitatelja. To je posao urednika. Lektora zanima je li boja te haljine pravilno napisana, ima li rečenica smisla i je li stilski prilagođena ostatku sadržaja. Vrlo vjerojatno boje se na kraju čitanja neće sjećati. I nemojte mu to zamjeriti.

Tri različite razine uređivanja teksta

Sva tri postupka – lektura, korektura i redaktura – predstavljaju razine uređivanja teksta, ali s različitim obilježjima i funkcijama, koje zajedno u konačnici čine tekst jezično, stilski i smisleno zaokruženom cjelinom. Na početku treba odmah ustanoviti: tekst može biti bilo što, napisano ili izrečeno. To znači da se usluge uređivanja u većemu ili manjem opsegu mogu primijeniti na roman, novinski članak, diplomski rad, prezentaciju, mrežnu stranicu, bazu podataka, udžbenik, ispit, jelovnik, strip, podnapis, računalnu igru, pa čak i na natpis na majici. Tijekom sveobuhvatnoga uređivanja jednoga takvog teksta redom se u procesu objavljivanja prvo radi redaktura, pa lektura te na kraju korektura, no često lektor u postupku lekture objedinjuje i preostale razine uređivanja. Kada je riječ o složenosti postupaka, poredak je obrnut: korektura je najjednostavnija razina, lektura je složenija od korekture, a redaktura je pak najzahtjevnija razina.

Redaktura: najsloženiji oblik uređivanja teksta, rješenje za dotjerani stil i autentične ideje

Redaktura (njem. Redaktion = dotjerivanje) je dakle prvi i najsloženiji korak u uređivanju teksta, koji se po opsegu zahvata može usporediti s promjenama koje u tekstu radi urednik.

Najvažniji je posao redaktora semantički urediti tekst, istaknuti važna mjesta njegovim pročišćavanjem i dotjerivanjem u skladu sa stilom publikacije u kojoj će biti objavljen, popraviti nezgrapne i skratiti dugačke rečenice, izbaciti neprimjerene dijelove i provjeriti stručno nazivlje. Redaktura je najsloženija razina u procesu uređivanja teksta, te se iz tog razloga posao redaktora često uspoređuje s poslovima koje obavlja urednik. Redaktura teksta obuhvaća veću intervenciju na tekstu poput uklanjanja nekakvih logičkih pogrešaka, ponovne formulacije rečenica te prilagodbe teksta duhu jezika. U slučaju da redaktor nije isključivo stručnjak za određenu temu, on i dalje može biti jako dobar u onome što radi ako ima istančan osjećaj za izražavanje i oblikovanje misli u tekst, ako je načitan, te ga krasi širok raspon poznavanja opće kulture i interesa.

Nije rijetkost da se ljudi izražavaju na materinjem jeziku poput „stranca“. Pri tom mislimo na nepravilan i neobičan redoslijed riječi u rečenici, te uporabu fraza i izraza koji nisu u duhu hrvatskog jezika. Takva vrsta teksta zahtijeva redakturu koja se radi isključivo u suradnji s autorom teksta kako bi se zadržala autentičnost izvornog teksta. Pa će tako redaktor dati svoj prijedlog, a autor će ga prihvatiti ili odbiti ovisno o tome smatra li da je smisao teksta ostao točan ili je pak narušen.

Ukratko, redaktor procjenjuje vrijednost teksta i vjerodostojnost iznesenih ideja, utvrđuje smisao i svrhu teksta, te u skladu s tim poboljšava njegov konačni oblik čuvajući pritom izvornu autorovu misao.

Važno je voditi računa da sve jezične norme i standardi budu ispoštivani. Posao redaktora je dotjerati tekst, odnosno skratiti predugačke rečenice, provjeriti stručno nazivlje, ispraviti nezgrapne rečenice i ukloniti neprimjerene dijelove.

Lektura teksta: od stila do pravopisa, jezično peglanje

Lektura (lat. lector = čitač; legere = čitati) je druga i najraširenija razina uređivanja teksta koja se prema slijedu i složenosti posla, u odnosu na korekturu i redakturu, nalazi u sredini.

Lektura se odnosi na sveobuhvatno ispravljanje jezičnih pogrešaka i stilsko uređivanje cjelokupnoga teksta, odnosno na njegovo poboljšanje u skladu s gramatičkim, pravopisnim i stilističkim pravilima hrvatskoga standardnog jezika. To podrazumijeva uklanjanje gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, usklađivanje nazivlja s jezičnom normom, primjenu dosljednosti u citiranju i navođenju literature, te druge lektorske zahvate koji poboljšavaju strukturu rečenice.

Lektura obuhvaća stilsko uređivanje cjelokupnog teksta, te ispravljanje jezičnih pogrešaka u skladu s pravilima hrvatskog standardnog jezika. Budući da je hrvatski standardni jezik poprilično složen, većina autora ga poznaje na malo nižoj razini od lektora, kojima je struka isključivo bavljenje hrvatskim standardnim jezikom.

Lektor će urediti autorski, izvorni tekst, te ga prilagoditi duhu jezika. Cilj lektora je „pročistiti“ tekst, odnosno učiniti ga takvim da čitatelj svu pažnju usmjeri na sadržaj teksta.

Od sva tri procesa uređenja teksta, lektura je najpoznatiji pojam u našem društvu. No još uvijek su rijetki oni koji ispravno shvaćaju opseg lektorskih zahvata. Oni neupućeni podcjenjuju i umanjuju vrijednost lektorskog posla smatrajući kako lektoriranje može obaviti bilo tko – tko ima nešto više jezičnog znanja. S druge strane, tu su i oni koji precjenjuju posao lektora, te u svom pisanju nimalo ne obraćaju pažnju na povezanost rečenica i njihov smisao, misleći da će lektor uspjeti razumjeti njihove misli, te urediti tekst na način da prenesu upravo ono što je „autor htio reći“.

Korektura – posljednja provjera propusta prije tiska

Korektura (lat. corrigere = ispraviti; correctus = ispravljen) je posljednja i ujedno osnovna razina uređivanja teksta. Riječ je o najmanje složenome postupku uređivanja koji podrazumijeva pronalaženje i ispravljanje slučajnih ili tehničkih pogrešaka. Takve pogreške prvotno su nastajale u tiskarskome slogu, a danas se pojavljuju u prijelomu teksta, odnosno na samome kraju kada je tekst spreman za tisak. U svojim početcima korektura se radila isključivo na rukopisu, odnosno na tiskanoj inačici teksta, zbog čega je uključivala obavezno poznavanje posebnoga sustava korekturnih znakova. Korekturnim znakovima označavali bi se dijelovi u tekstu koje treba ispraviti (neki od njih prikazani su na marginama naše mrežne stranice), a uz njih bi se na desnome rubu stranice navodila rješenja koja treba primijeniti da bi konačna inačica za javnost bila bez pogrešaka. Korektura kao završna faza uređivanja prije tiska stoga obuhvaća isključivo završne, takozvane kozmetičke ispravke, sitne zahvate uklanjanja tipfelera i drugih, češće grafičkih pogrešaka, poput pogrešnoga rastavljanja riječi na kraju retka, pogrešnoga znakovlja, veličine i vrste slova, spojenih riječi ili rastavljenih dijelova iste riječi i dr. Korektorov zadatak odnosi se najviše na dobro zapažanje pojedinosti, bez prevelikoga obraćanja pozornosti na sam smisao teksta (što se radi tijekom prethodnih dvaju postupaka).

Korektura se u pravilu obavlja nakon redakture, lekture i grafičkoga oblikovanja, kada se tekst više ne namjerava znatno mijenjati, kao zadnja provjera prije samoga objavljivanja.

Korekturu radi ista osoba koja je bila zadužena za lekturu jer može brzo uočiti nastale propuste u već dobro poznatome tekstu. Korektura je dobar i koristan postupak jer, bez obzira koliko netko bio precizan i usredotočen tijekom lekture i grafičke pripreme, uvijek se mogu potkrasti pogreške.

Objavljeno od

KAKO SE IZRAČUNAVA KARTICA, ŠTO JE KARTICA?

Mnogi dolaze u nedoumice ne znajući što je to kartica u lekturi. Na mnoge vaše upite odgovaramo individualno, a ovim člankom se nadamo da ćemo vam barem malo olakšati muke.

Budući da tekst nema težinu, pa ga ne možemo mjeriti u gramima, morali smo smisliti način mjerenja količine teksta. Ta je informacija potrebna nama lektorima, zatim prevoditeljima, novinarima, piscima i svima koji rade na tekstu te prema količini teksta obračunavaju i cijenu.

Kartica teksta ili kraće samo kartica je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u dokumentu.

Jedna kartica predstavlja minimalno 1500 mjesta u dokumentu, u koja se računaju svi slovni i brojčani znakovi, svi simboli, znakovi interpunkcije te razmaci (prazna mjesta unutar teksta).

Ova mjerna jedinca koristi se najčešće u novinarstvu i prevodilaštvu za obračun napravljenog rada. Nastala je u vrijeme kada su se dokumenti pisali na mehaničkim pisaćim strojevima, te je predstavljala standardno popunjenu stranicu A4 papira, kada se graničnicima postavljalo da jedan red sadrži 60 mjesta za znakove, a prored se postavljao na 30 redaka na stranici, što je ukupno 1800 mjesta za znakove (30 redaka x 60 mjesta). Danas kartica ne sadržava A4 stranicu. S druge strane, naručujete li lekturu, otvorite svoj dokument u Wordu i provjerite koliko znakova s razmacima ima vaš dokument.

Gdje pronaći broj znakova? Jednostavno kliknite na izbornik “Tools” (Alati) zatim na opciju “Word count” (Brojanje riječi). Pod “Characters with space” (Znakovi s prazninama), računalo će izbrojiti sve znakove, uključujući i praznine. Zatim brojku podijelite s 1.500 i dobit ćete broj kartica.

Vjerujemo da smo barem malo olakšali nedoumice i da će vam sada biti lakše snaći se u cijeni i moru lektoriranja koje vam se nudi. 

Za sve ostale informacije, mi smo dostupni i slobodno nas kontaktirajte. 

Objavljeno od

PRILAGODBA VAŠEG TEKSTA

Prilagodba Vašeg teksta

Naši tekstovi koje pišemo, ponekad zahtijevaju prilagodbu. Što je prilagodba teksta?

Kada je riječ o publikacijama koje želite predstaviti širem čitateljstvu, često je taj tekst potrebno prilagoditi upravo njima, ili ih prepričati jednostavnijim jezikom koji će razumjeti apsolutno svi. Neki nisu vješti u pisanju i nemaju svi jednake sposobnosti u izražavanju onog što žele reći, točnije napisati.

Kada govorimo o prilagodbi, to upravo najčešće znači da će se mijenjati stil pisanja, uz otklanjanje eventualnih pogrešaka. Premda smo u  tome vrlo pažljivi prema autoru, jer nikako ne želimo da se važne informacije previše ne mijenjaju. U tom procesu izuzetno nam je bitna komunikacija s autorom, jer upravo je on taj koji zna koja je njegova želja prema čitateljima i što im ustvari želi reći. Točnije, njegov stil pisanja otkriva i stil svakodnevne komunikacije.

Ali dobar lektor ne smije mijenjati vaš tekst da ga sami kasnije ne prepoznajete. Pogotovo u prilagodbi. Zadatak lektora je, prije svega, ispraviti sve pogreške koje je uočio i koje smatra da se moraju ispraviti; pravopisne, gramatičke, stilske i slično, no to nikako ne znači da se s vama ne bi trebao savjetovati oko izmjena, jer često puta se dogodi da autor ne želi upravo te izmjene.

Posao lektora bi prije svega trebao biti ispravljanje lektorskih grešaka, o kojima smo pisali, jer prije svega je bitno da vaša knjiga bude u standardu s hrvatskim jezikom i da bude prilagođena svima koji će čitati vaše djelo.

Shvatili ste da vam treba lektura? Trebate uredništvo vaših djela? 

KONTAKTIRAJTE NAS RADIMO SVE ZA VAŠU KNJIGU

TELEFON

+385 95 5365 423

Email

info@diligo-liber.hr

diligo.liber@gmail.com

RADNO VRIJEME

PONEDJELJAK – PETAK: od 9,00 do 17,00

ADRESA

Vladimira Ruždjaka 21/7

10000 Zagreb

Hrvatska 

PIŠITE NAM, JAVIT ĆEMO SE U NAJKRAĆEM ROKU

PRATITE NAS NA NAŠOJ FB STRANICI 

Kliknite ovdje
Objavljeno od

LEKTURA I KOREKTURA

LEKTURA I KOREKTURA

Lektura i korektura obavezan je dio vašeg književnog teksta. 

Interpunkcijski 

znakovi

. točka 
? upitnik 
! uskličnik 
, zarez 
; točka sa zarezom 
‘ izostavnik 
– crtica 
– spojnica 
” “ ili » « navodnici 
‘ ‘ polunavodnici 
() zagrade 
/ kosa crtica 
: dvotočje 
… trotočje 
……… višetočje 

Pravopisni znakovi

. točka 
, zarez 
; točka sa zarezom 
‘ izostavnik 
– crtica 
– spojnica 
() zagrade 
/ kosa crtica 
: dvotočje 
* zvjezdica 
> i < znakovi podrijetla 
= znak jednakosti 
+ znak više, plus 
– znak manje, minus 
† križić 
× množni križić 
) luk 
: znak diobe 
“ znak ponavljanja 
§ ili  odlomak, paragraf 
naglasci, znak duljine, genitivni znak kao pravopisni znakovi mogu poslužiti i:” “ ili » « navodnici 
‘ ‘ polunavodnici 
? upitnik 
! uskličnik

Lektura i korektura nezaobilazan je i obavezan dio Vašeg teksta. Ako želite da se vaše djelo smatra jednim književnim stvaralaštvom, svakako razmislite želite li imati gramatičke ili pravopisne greške na koje mi svakodnevno nailazimo.

Lektorica je iskusna i školovana, posjeduje diplome o završenom školovanju te polaže tečaj za hrvatski jezik i književnost. Svjesni smo da lektor ne može biti svatko, te se s toga možete s punim povjerenjem prepustiti našoj lektorici koja će vam poslati vaš tekst na uvid, te ukoliko poželite nešto promijeniti, utoliko će ispuniti vaše zahtjeve. Nakon obrađenog teksta, svaki autor dobit će uvjerenje o lekturi po standardnom književnom jeziku.

Neki od vas pišu na dijalektu, s toga u tom slučaju ispravljamo samo gramatičke greške ili interpunkcije, ako postoje. 

Jeste li znali da dobar lektor najmanje 3 puta pročita vaš tekst? Znate li zašto? Ne, nije razlog što ne vidi pogreške ili ne razumije napisano, već je riječ o slojevitom ispravljanju tekstova.

Uz lekturu idu i redaktura i korektura teksta. Obično kada naručite ili ugovorite lekturu, dobijete sve u paketu. Lektura je gramatičko, pravopisno i stilsko ispravljanje teksta. Redaktura je dotjerivanje i provjera ispravnosti navoda u tekstu te stručnog nazivlja, ispravljanje pravopisnih i gramatičkih pogrešaka. Korektura je ispravljanje pogrešaka u tiskarskom slogu, zatipaka (tipfelera), interpunkcijskih pogrešaka.

U prvom čitanju lektor se upoznaje s vašim tekstom, vašim stilom pisanja. Uočit će koje su vaše najčešće (uglavnom leksičke) pogreške, otkloniti dvostruke razmake (praznine/bjeline), pogreške koje se odnose na ije/je, č/ć i sl. Tijekom prvog čitanja bit će otklonjen veći broj pogrešaka, no moguće je da će nastati neke nove, primjerice riječ u pogrešnom padežu, rodu, broju i sl. Često se to događa u višečlanim sintagmama, no s time se ne treba odviše zamarati jer je to ionako tek prvi pregled teksta.

Drugo čitanje je izuzetno važno stoga je dobro učiniti vremenski odmak od barem jednog dana kako bi se tekst ponovno promatrao kao nov, a ne poznat.

Tijekom drugog čitanja koncentracija je izuzetno važna. Naglasak je na dotjerivanju teksta, stvaranju smislenih cjelina, reorganizaciji sintagmi, ponekad i čitavih rečenica, i naravno, prilagodbi rečeničnih dijelova, odnosno ujednačavanju roda, broja, padeža svih članova sintagmi.

Treće i posljednje čitanje najbolje je učiniti nakon grafičke obrade teksta i pripreme za tisak. Tada se radi korektura, odnosno otklanjaju se pogreške koje su nastale uslijed grafičke obrade teksta. Nerijetko, zato što tekst poprima drugačiji oblik, u svom je kontekstu, lektor uoči i druge (gramatičke, pravopisne pogreške ili tipfelere). Uoči li ih i ispravi ili označi za ispravak, to je samo znak da je detaljno još jednom pročitao vaš tekst.