Kategorija: O NAMA

Objavljeno od

Naši suradnici: Darija Žilić

Darija Žilić je profesorica komparativne književnosti i povijesti, rođena 1972., piše poeziju, prozu, kritiku, esejistiku, intervjue, autorica je 15 knjiga, dobitnica je više nagrada (nagrada Kiklop 2011. za knjigu Pleši, Modesty, pleši), nagrada Orfej za poeziju u Plovdivu u Bugarskoj, eseje i kritike (nagrada “Julije Benešić” za 2010., za knjigu Muza izvan geta), vodila je niz radionica, intervjua i predstavljanja, uređivala knjige, putovala i prevodila s engleskog. 

Prvu knjigu objavila je godine 2005., ali prvi put smo je u Zadru čuli nedavno, na promociji pjesničke zbirke koju je uredila (“Botanika i tropjesma”, autorice Mirjane Mrkele). Ostavila je tako krasan dojam da smo je poželjeli opet ugostiti. 

Rođena 1972. u Zagrebu. Diplomirala povijest i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomski rad „Beckettovi likovi i njihovo mjesto u diskursu“ obranila je 1997. godine s odličnim kod profesora Milivoja Solara. Piše poeziju, kritiku, prozu i esejistiku, prevodi s engleskog suvremenu američku i englesku književnost te je pisala temate o suvremenom američkom ženskom pjesništvu. Krajem devedesetih radila je kao tajnica Hrvatskog semiotičkog društva.  

Objavljivala je eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima, te brojne intervjue ( Zarez, Treća, tvrđa, Kruh i ruže, Balcanis, Kolo, Vijenac, Književna republika, Filozofska istraživanja, Republika, Riječi, Forum, Nova Istra, Tema, Poezija, e novine, Feral tribine, Europski glasnik, na Kulturpunktu hr., Prosvjeta, časopis Agon).

Od 2009. godine piše književne kritike u časopisu Matice Hrvatske Vijenac, te u časopisu Kolo (prikazi knjiga hrvatskih autorica i autorica). Objavljuje redovito i u časopisu Riječi Matice Hrvatske u Sisku, te u Hrvatskoj reviji (od 2016.). Urednica je u časopisu i biblioteci HDP-a.

Pjesme su joj prevođene na talijanski, albanski, bugarski, turski, slovenski i engleski jezik. Objavljene u časopisu Consuequence i Sententia u SAD-u, u knjizi „Voci di donne della ex Jugoslavia“ (prijevod Bojane Bratić) (Akkuaria, Catania, 2010.), te u zborniku „ 2010 L´annuario mondiale della poesia“(uredio Fausto Ciompi). Pjesme prevedene na albanski objavljene su u časopisu Nacional u prijevodu Ilire Zajmi. Pjesme prevedene na bugarski nalaze se u časopisima Brod i Suvremenik, u prijevodu Dimane Miteve. Zastupljena je prilogom o ženskoj pjesničkoj sceni u Hrvatskoj u publicističkoj knjizi „A megaphone: editors  Juliane Spahr i Stephanie Young), Chainlinks, 2011., te u antologiji hrvatskog pjesništva na američkom tržištu „Surfacing“, koja je objavljena nedavno u izdanju Harbor Mountain Pressa.

U Velikoj Gorici živi od 1977. godine.

Objavljeno od

Naši suradnici: Ella Hasel

Ella ima 17 godina. Pohađa vinkovačku gimnaziju i ima 10 godina mlađu sestru, Lotu, i obje su dobile imena iz knjiga! Njihova je mama knjižničarka i profesorica hrvatskoga jezika, tako da sa sigurnošću može reći kako se tradicija čitanja nastavlja. Slavonka je. Čita, piše, skita, vodi blog, puno jede, malo spava, a ponekad, ako ostane vremena – uči. Omiljeni predmet joj je hrvatski. Strastvena je ljubiteljica mora i sunca, najdraži hrvatski grad joj je Pula, gdje svake godine ljetuje. Velika je zaljubljenica u književnost i povijest, vječna ljubiteljica mora i sunca, a zapravo toliko obična djevojka s velikim ambicijama. Voditeljica je bloga Knjiški recenziRAJ, volonterka u Društvu Naša djeca Vinkovci, te po potrebi, u Gradskome muzeju. Sve kod nje dolazi spontano, kreativna je i stalno joj vrludaju ideje u glavi, stoga ni sama ne zna što je moguće očekivati sljedeće.

Svakako joj je u planu studij usko vezan uz književnost i hrvatski jezik ili obrazovanje mladih, a na fakultetu želi nastaviti volontirati u raznim društvima. Voljela bi jednoga dana i izdati svoju knjigu, voditi promocije, možda biti lektor ili urednik? Tko zna na koji će ju put život odnijeti, ali svakako bi željela da on bude popločan knjigama!

Objavljeno od

O NAKLADNIŠTVU

Nakladništvo (izdavaštvo) je djelatnost kojom djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje. Nakladništvo (izdavaštvo), djelatnost kojom djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje. U povijesti su te poslove obavljali autori, tiskari i knjižari, pa se do kraja XX. st. razvoj nakladništva može pratiti i pod pojmovima tiskarstvo i knjižarstvo. U povijesti su te poslove obavljali autori, tiskari i knjižari, pa se do kraja 20. stoljeća razvoj nakladništva može pratiti i pod pojmovima tiskarstvo i knjižarstvo. Nakladnik je fizička osoba ili korporativno tijelo (organizacija) koja ima pravo umnožavanja i raspačavanja djela te snosi financijsku i pravnu odgovornost. U elektronskom nakladništvu često se, u tom smislu, govori o proizvođaču. Nakladničkim ugovorom autor ili drugi nositelj autorskoga prava na autorsko djelo prenosi pravo umnožavanja i stavljanja u promet (pravo izdavanja) djela na nakladnika, koji se obvezuje da djelo izda o svom trošku. Nakladnički proizvodi tradicionalnoga nakladništva tiskane su knjige (neperiodične publikacije koje bez korica imaju najmanje 49 stranica, a objavljene su u određenoj zemlji i dostupne javnosti), brošure (neperiodične publikacije koje bez omota imaju najmanje pet, a najviše 48 stranica), serijske publikacije (novine, novinsko i revijalno nakladništvo), zemljovidi i muzikalije. Od 1970-ih pojavljuje se audiovizualna građa, koja se koristi s pomoću elektronskih pomagala, a od 1990-ih razvija se elektroničko nakladništvo. Elektronički časopisi, a poslije i knjige, objavljuju se prvo u materijalnom obliku na disketama, CD-ROM-u, a ubrzo zatim i na međumrežju (mrežna izdanja). Elektronička je knjiga jedna ili više računalnih datoteka omeđena sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (CD-ROM, DVD i sl.). Uz tekst može donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program za izmjene i dopune.

Diligo liber je mlada, nova Izdavačka kuća s djelatnošću nakladnika. Od 2021. smo članovi Zajednice nakladnika i knjižara. Do sada smo objavili oko 80 naslova domaćih autora, a prevladava, naravno poezija.

Nakladničke kuće mogu biti opće ili specijalizirane, ovisno o stručnome području ili o vrsti proizvoda koje objavljuju. Mogu se specijalizirati za izdavanje knjiga za djecu i mladež, zvučnih knjiga, zemljovida i dr. Posebnu skupinu čine nakladnici stručnih i znanstvenih knjiga. Poznati su nakladnici u području prirodnih znanosti, tehnike i medicine udruženi u International Group of Scientific, Technical and Medical Publishers (STM). Krajem 20. stoljeća učestalo je spajanje više nakladničkih kuća (često s produkcijom istog ili sličnoga tematskog područja) u jednu korporaciju s većom ili manjom samostalnošću nakladnika. Izvan Zagreba djeluju nakon 1990. neka stara nakladnička poduzeća, ali i više novih manjih. U Rijeci i Opatiji djeluju »Otokar Keršovani« i Izdavački centar Rijeka (Dometi), Leo Commerce; u Splitu E-92, Književni krug Split, Laus, Logos, Marjan knjiga; u Osijeku Izdavački centar (Revija); u Privlaci Slavonska naklada Privlačica; u Varaždinu Katarina Zrinski; u Zadru Forum; u Jastrebarskome Naklada Slap, a u drugim hrv. gradovima nakladništvom se bave ogranci Matice hrvatske uz pokojega manjeg nakladnika. Knjiga je proizvod koji Hrvatska drži prioritetom u svojoj kulturi. Stoga država daje nakladnicima financijsku potporu uz nultu stopu PDV-a. Od 1990-ih pojedini nakladnici specijalizirali su se za određena tematska područja, porastao je broj djela stranih autora, jačaju poslovne veze hrvatskih i inozemnih nakladnikâ, a sve više nakladnika stvara vlastite mrežne stranice, otvaraju se knjižare tiskane knjige na Internetu i uvode se suvremene tehnike proizvodnje knjige. God. 1993. u sustav ISBN bila su uključena 353 hrvatska nakladnika. Od ožujka 1993. do prosinca 2004. registrirana su ukupno 5164 nakladnika. Najveći broj nakladnika nalazi se u Zagrebu. Po broju objavljenih knjiga prednjači Školska knjiga s 1100 naslova (2004.). Od ostalih se među najveće ubrajaju oni s prosječno pedesetak i više objavljenih naslova godišnje: Alfa, Algoritam, Egmont, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Kršćanska sadašnjost, Matica hrvatska, Mozaik knjiga, Naklada Ljevak, Naša djeca, Profil International, V.B.Z. i Znanje. Malobrojna su, ali značajna izdanja zvučnih knjiga. Usporedno s tradicionalnim nakladništvom u Hrvatskoj se 1990-ih razvija i elektroničko. No, svakako čitatelji još uvijek više vole miris svježeg tek tiskanog papira.

A Diligo liber će svakako u skorije vrijeme biti jedna od vodećih nakladnika poezije. Ustvari, jedini smo kojima je to primarna djelatnost. 
Objavljeno od

NAKLADNIŠTVO vs. IZDAVAŠTVO





DILIGO LIBER

Nakladništvo (izdavaštvo), je djelatnost izdavanja i distribuiranja tiskane, audio-vizualne i elektroničke građe namijenjene javnosti.
Pojavom tiska u XV. st. razvijalo se uz → tiskarstvo i → knjižarstvo; u XV., XVI., pa i XVII. st. tiskar je bio nakladnik, a najčešće i knjižar. Financirao je i organizirao objavljivanje i prodaju knjige. Potkraj XVII. st. u Vel. Britaniji, kada su izvan Londona počeli izlaziti časopisi koje je trebalo distribuirati, javljaju se trgovci na veliko i razvijaju knjižare, donose se prvi zakoni o autorskom pravu koji štite prava izdavača i autora (1709. u Engleskoj, 1793. u Francuskoj, u XIX. st. u nizu država). God. 1825. osniva se burza knjiga (Börsenverein) u Leipzigu na čiji je poticaj potpisan prvi međunarodni ugovor o autorskom pravu u Bernu 1886. SAD će tek 1909. ustanoviti Copyright act. Potkraj XVIII. i poč. XIX. st. djelatnosti nakladništva i knjižarstva se dijele. Ideje Franc. revolucije, industr. revolucija, razvoj školstva i pismenosti te pojava novina dovele su do promjena u nakladničkoj djelatnosti. Izdvajaju se novinski nakladnici od nakladnika knjiga, javljaju se specijalizirani nakladnici dječjih, školskih, glazbenih, vjerskih, znanstvenih i stručnih knjiga kao i leksikografskih djela i udžbenika te knjiga za puk (Baedecker, Brockhaus, Elsevier; Larousse, Oxford Press i dr.). Javljaju se serije jeftinih izdanja koje se tiskaju u velikom broju primjeraka. Unificirana izdanja Universal-Bibliothek Antona Philippa Reclama postat će uzor. Izgledom skromne, vrhunske po izboru, osvojile su Europu. Osnivaju se udruge nakladnika i knjižara, objavljuju stručni časopisi; 1899. Brit. udruga nakladnika potpisala je, zajedno s Udrugom pisaca i Udrugom knjižara, ugovor o fiksnim maloprodajnim cijenama knjiga (Net Book Agreement); 1930-ih godina u Velikoj Britaniji tiskaju se džepna, meko uvezana izdanja (Penguin Books), koja su u II. svj. ratu, zbog pomanjkanja papira, doživjela procvat. Nakon rata dolazi do nagla porasta i komercijalizacije nakladništva, koje se iz kulturne djelatnosti sve češće pretvara u posao. Nakladnici osnivaju knjižne klubove, a članovima prodaju knjige s popustom. Širi se, osim u SAD-u, prodaja putem pretplate. Knjige postaju sve dostupnije, razvijaju se čitateljske navike, povećava se mreža knjižnica; 1960-ih i 1970-ih nakladnike su počeli kupovati medijski konglomerati; 1990-e donose povratak ideji da uspješan nakladnik obavlja i kulturnu djelatnost. 

Zajednica nakladnika i knjižara organizira Interliber, najveći sajam među nekoliko koji se godišnje organiziraju u Hrvatskoj.

Pojavljuju se brojni manji, specijalizirani nakladnici. Značajna postaje uloga urednika koji pronalazi i uređuje rukopis. Pojavom novih masovnih medija (TV, internet) povećao se broj obavijesti o novim knjigama te potražnja za knjigom.
Kod Hrvata je nakladništvo vezano uz tiskarstvo i knjižarstvo tijekom cijeloga XVIII. st. U razdoblju narodnog preporoda nakladništvo je važan program Matice ilirske (Matice hrvatske) i Društva sv. Jeronima, čiji povjerenici raspačavaju knjige; u drugoj pol. XIX. st. JAZU (HAZU) kroza svoje mnogobrojne nakladničke nizove postaje jedan od najznačajnijih nakladnika; 1871. Hrvatski pedagoško-književni zbor započinje sustavno objavljivati udžbenike; S. Kugli objavljuje značajan broj naslova; nakon I. svj. rata javljaju se nakladnici Binoza, Minerva, a nakon osnivanja Banovine Hrvatske konzorcij Hrvatske enciklopedije. Poslije II. svj. rata ističe se nekoliko velikih nakladnika koji imaju i svoje knjižare (Grafički zavod Hrvatske, Mladost, Naprijed, Školska knjiga, Znanje i dr.). Nakon uspostave RH naglo raste broj malih privatnih nakladnika, od kojih neki postaju značajni, veliki nakladnici (Alfa, Algoritam, Profil International, Mozaik knjiga, Naklada Ljevak i dr.); 1990. u Hrvatskoj je registrirano 400 nakladnika, a 2003. već više od 4600; porastom broja nakladnika raste i broj objavljenih naslova; 1997. objavljeno je 2778 naslova, a 2003. više od 5000.
Hrvatski nakladnici okupljeni su u dvjema strukovnim udrugama (Zajednica nakladnika i knjižara i Hrvatski nezavisni nakladnici) te organizirano nastupaju na sajmovima u svijetu (Frankfurt, Leipzig, Beograd, Mostar). Zajednica nakladnika i knjižara organizira Interliber, najveći sajam među nekoliko koji se godišnje organiziraju u Hrvatskoj.

nakladnik vs izdavač
Objavljeno od

UGOVOR – DA ILI NE?

DILIGO LIBER

ugovor da ili ne

Mnogi se, još u startu dok nas kontaktiraju i zatraže ponude za usluge, ispituju, zašto potpisati Ugovor? Pišemo ovaj članak kako bi svima razjasnili nekoliko nedoumica koje mnoge od vas muče.
Mi, kao Izdavačka kuća, počeli smo potpuno drugačije od drugih vodećih i velikih izdavačkih kuća. Mnogi od njih rade na potpuno drugačiji princip nego mi, te smo iz tog razloga već u startu drugačiji, a to je ono čemu smo i težili – biti drugačiji. Jer, već smo prepoznatljivi, zar ne? Nećemo se nadmetati niti uzdizati sebe iznad njih, jer svatko od nas ima svoj princip rada i poslovanje. Ali svakako težimo biti u nečemu slični – u prihvaćanju. Kao svaki poduzetnik na početku, tako i mi stvaramo svoje poslovanje, imidž, brend po čemu ćemo biti drugačiji od drugih. I vidim da smo do sada zaista drugačiji od drugih.
Već treću godinu za redom poslujemo s autorima, usudim se reći, neafirmiranim i “neprozvanim” za koje javnost nije čula. A s vremenom do sada, mnogi od njih su već izdali po nekoliko knjiga, dobili sponzorstvo od svog grada, gostovali u medijima, postali poznatiji široj javnosti, i sretni smo da smo prvi, tako da ne možemo reći da se za njih, a ni za nas nije čulo. Neki su krenuli drugim putem, i neka su. Ono što smo od početka željeli, tome i težimo – afirmirati neafirmirane, i poeziju staviti na pijedestal, tamo kamo i pripada.
Stekli smo puno iskustva kroz posao, jer smo samim time i mi sami naučili, ali smo ovu glavnu stavku odlučili svakako na izbor autoru – ne silimo nikoga da potpiše taj strašan ugovor od kojeg se većina ježi. Zašto, ne znam. Ali svatko od njih bi trebao biti toliko osviješten da bez ugovora – nema prodaje. Zamislite da dođete kupiti mobitel u neki centar i kažete im “Ne želim ugovor, neću ga potpisati”. Ili bilo što da kupujete, radite, ili vam djeca putuju na maturalac – ugovor morate potpisati!

U ovom ću se postu truditi izjasniti argumente, zašto da, i zašto ne potpisati Ugovor, a vi ćete, opet odlučiti sami. 
Do sada, većina autora koja nije potpisala Ugovor s nama kao Izdavačkom kućom, na neki nam je način pokušala naštetiti ugledu. Pokušali su i oni koji su ga potpisali, no ono što je uslijedilo ostavit ću za neki drugi članak. Svakako napominjem da je to kažnjivo djelo, 149. stavka 2. KZ-a/11 pa bi preporučili svakome tko nije upućen, neka prouči zakone. Ovo nema veze jeste li potpisali Ugovor ili ne, rušenje ugleda ili časti je kažnjivo djelo i s dokazima je itekako valjano na sudu. Ali o tome ćemo neki drugi puta, vraćamo se na temu. 

Ugovor je važan dokument između dvije strane, koje ga potpisuju bez prisile. Da bi pravni posao bio valjan potrebno je da su subjekti koji ga sklapaju pravno i poslovno sposobni, da sadrži valjano i suglasno očitovanje volje.

Stvarno se trudimo ispuniti sve moguće želje svakog autora, tako i poštivati njihove želje bez prisile i ukoliko Ugovor ne žele potpisati, utoliko potpisuju Potvrdu o primitku. Ta potvrda je dokaz da ste knjige preuzeli i da prema nama nemate nikakva potraživanja. 
Svaka firma ili tvrtka ima svoj način poslovanja. Kao trgovačko društvo bitno je da poštuju zakone, ali o njihovom poslovanju odlučuju isključivo oni sami. Gdje god se okrenete u bilo kojem sektoru poslovanja, potrebno je potpisati Ugovor u kojem je potanko objašnjeno i opisano sve što se dvije strane dogovore. Mi uvijek izlazimo u susret svakom autoru, te se s nama zaista može dogovoriti oko bilo čega. Po tom smo pitanju fleksibilni i uvijek otvoreni prema svim dogovorima, uvjetima, kako bi obje strane bile zadovoljne. Ne uzimamo Autorska prava i ne isplaćujemo visoke honorare, jer vaša prava su samo vaša i vjerujte da ne želite ostati bez njih.
Svaku naručenu uslugu koju nudimo, plaćate sami. I sve ono što ste platili, bit će isporučeno. Ugovorom štitimo vaša prava, a i naša. Obvezujemo se na vrijeme završiti knjigu, promovirati autora, napraviti marketing, distribuirati knjige i podržati ga u radu. Ako Ugovora nema, ništa to ne možemo, a ponajviše, ne možemo vašu knjigu napraviti u roku. Jer ako u međuvremenu neki drugi autori koji potpišu Ugovor, zapamtite da oni imaju veća prava od vas. A dođe li do ikakvih problema, bez Ugovora ne možete učiniti ništa. Prvo će vas i inspekcija pitati: Imate li Ugovor?
Naravno, kao što je već napomenuto, iskustvo nas je naučilo kako prići svakom autoru, kako komunicirati, što očekivati, kako se postaviti i kako ćemo surađivati.
Ugovor je važan dokument između dvije strane, koje ga potpisuju bez prisile. Da bi pravni posao bio valjan potrebno je da su subjekti koji ga sklapaju pravno i poslovno sposobni, da sadrži valjano i suglasno očitovanje volje. Također, bez Ugovora nismo dužni održati promociju vašeg djela (u ovom slučaju knjige), a vaša knjiga ostat će u našoj datoteci i imamo pravo na nju sve dok postoji interes za istu. Autorska prava niste ni prodali, a niti ste ih zaštitili. Ugovor nas obvezuje na poštivanje Autora i njegovog djela, svakako na obostrano zadovoljstvo. Bez ugovora, možete čekati i više od godine dana na gotov proizvod. Kao što smo napomenuli, netko ga je u međuvrmenu potpisao i on nam je prioritet, a vas stavljamo sa strane.

Ugovor obvezuje i vas i nas na rok, na poštivanje prava obje strane, i na ono najvrjednije – povezuje nas. Bez Ugovora, na žalost ne možemo ništa, ni vi ni mi. A ipak imate pravo izbora – da ili ne Ugovor? U svakom slučaju, birate sami. A mi ćemo poštivati svaku vašu odluku. Često na svoju štetu. 

ugovor da ili ne
Objavljeno od

ČEMU SLUŽI VIZITKA?

ZAŠTO KORISTITI VIZITKE?

Posjetnica ili vizitka uobičajen je, ali često zanemaren komadić papira koji prenosi vaše podatke fizičkim vizualnim putem. Vizitka nije najvažniji, ali je svakako pamtljiv komadić Vašeg cjelokupnog poslovnog vizualnog identiteta. Prvi dojam je ono što se pamti i upravo zbog toga mnoge tvrtke posvećuju puno pažnje kod izrade svojih posjetnica. Standardna vizitka je papir veličine 90×50 mm koji sadržava logotip i osnovne podatke o vašem poduzeću.

DIZAJN POSJETNICE (VIZITKE) 

Dizajn vizitke možete osmisliti sami ili prepustiti profesionalcima, što je uglavnom najbolji odabir. Pokraj dizajna, najvažniji dio je odabir papira i vrste tiska. Upravo je kvaliteta otiska i taktilni doživljaj ono što ostavlja dojam o vama i vašem poduzeću. Cijena, dizajn i izrada ono su o čemu treba dobro promisliti kako bi sebe i svoj posao predstavili na pozitivan način. Od posjetnice ne možete očekivati da kaže sve o vama ili vašem poslovanju, ali ona zato može ostaviti profesionalni utisak koji će ljudi upamtiti.

Najbolji početak je da se sjetite svih vizitki koje ste do sada vidjeli i odlučite što vam se na njima sviđa i odbacite ono što vam se ne sviđa. Kada birate boje, odlučite se za jednu ili dvije. Pozadinska boja neka bude što svjetlija kako bi informacija na vizitki bila što čitljivija. Logo Vaše tvrtke trebao bi biti baza kod dizajna posjetnice i zauzimati najveći dio, ali ne tako da dominira posjetnicom. Potrebno je ostaviti dovoljno praznog prostora između teksta i rubova vaše vizitke.

Podatci na vizitki moraju biti čitljivi, jasni i razumljivi te sadržavati osnovne informacije kao što su naziv, titula, brojevi telefona, adresa, e-mail adresa te internetska stranica. Ne treba pretjerivati s tekstom i podatcima, već odabrati čitak i ne premalen font i iskoristiti prazne prostore. Svakako imati na umu da kod dizajna manje znači više.

Na primjer, ako se bavite prodajom kolača i slatkiša, za pozadinske boje dobro bi bilo koristiti svijetle, tople i vesele boje, a može se i poigrati s tipografijom koju koristite. No ako je vaš posao knjigovodstvo, pametno bi bilo odabrati boje koje su postojane, ulijevaju povjerenje kao što su crna, plava ili bež. Tipografija bi također trebala pratiti vizualni identitet tvrtke na samoj vizitki, a pri tom prenijeti pouzdanost i ozbiljan pristup poslu.

TISAK POSJETNICE 

Kod odabira papira na kojem tiskamo Vaše vizitke, biramo između glatkog i grubljeg, sjajnog i mat, debljeg i tanjeg ili bilo što između toga. Papiri za tisak se uglavnom razlikuju po gramaturi i premazu (premazani i nepremazani). Za one koji žele više, možete sami dodatno istražiti kakvi se još papiri i premazi za tisak nude te odabrati ono što vam najviše odgovara. Raspitajte se i za dodatnu zaštitu koja se može staviti na papir kako bi on što dulje trajao. Ako raspolažete većim budžetom, izbor će biti veći.

Cijena izrade posjetnica nije zanemariva stavka. Ne morate potrošiti bogatstvo da biste se dobro predstavili. No jeftin izgled i dojam pod prstima neće potencijalnog klijenta uvjeriti da svoj posao shvaćate profesionalno.

Iako smo navikli da su vizitke otisnute na papiru, postoji puno drugih materijala koji su preuzeli ulogu papira. Trenutni trend u svijetu je izrada vizitki na plastici ili na drvetu koji omogućuju dizajnerima da naprave uistinu jedinstvene vizitke koje će pridonijeti cjelokupnom vizualnom identitetu. 

Nakon što smo odabrali dizajn, slijedi sve zajedno uobličiti u krajnji proizvod. Tehnike tiska su različite. Offset tisak je kvalitetniji od digitalnog dok je digitalni pak jeftiniji i brži, kada govorimo o manjim količinama naklade.

Kod izrade vizitke, potrebno je:

  • Koristiti logo za pozadinsku sliku (i qrcode, ukoliko ga imate)
  • Ne unosimo previše informacija – Ime, titula, naziv tvrtke, adresa, telefonski broj, e-mail adresa i web stranica, sasvim su dovoljni
  • Pripazimo da tipografija bude čitka i jasno vidljiva
  • Koristimo standardne dimenzije
  • Držimo se jedne ili dvije boje
  • Tekstura i debljina papira mogu odigrati veliku ulogu ukupnog dojma

EFEKTIVNI DIREKTNI MARKETINŠKI ALAT

Email marketing, optimizacija za tražilice, plaćanje oglasa rade super posao za privlačenje potencijalnih klijenata, ali ne mogu se mjeriti s osobnim sastankom, stiskom ruke i razmjenom vizitki.

Potencijalne klijente možete susresti bilo gdje: dok kupujete hamburger, vodite dijete u vrtić ili jednostavno šetate sa psom… Zato uvijek imajte sa sobom par vizitki jer nikad se ne zna…

Vizitka prezentira vaš brend

Kada nekoga upoznamo i prezentiramo mu naše poslovanje i usluge, očaramo ga našom prezentacijom i za kraj mu predamo fantastičnu vizitku koja će ga samo još više osvojiti.. Jer, fantastična prezentacija + super cool vizitka = zapamćeni smo i ima velikog potencijala za daljnju suradnju.

Vizitke pokazuju da ste spremni za ozbiljno poslovanje

Jeste li ikad doživjeli da vam je netko svoje kontakt podatke napisao na rub papira, salvetu i predao vam to? A što ako vam je “krepala” baterija na mobitelu pa niste imali kamo prepisati te podatke? To baš i nije neki profesionalni nastup?

Zamislite da se nalazite s dva potencijalna suradnika i jedan petlja po džepu tražiti penkalu i papir, a drugi vam istog momenta preda vizitku na kojoj pišu svi njegovi podatci. Koga ćete izabrati? Znam da to nije najbitnija stavka u sklapanju suradnje, ali ipak daje neki temelj profesionalnosti.

Objavljeno od

LEKTURA I KOREKTURA

Lektura i korektura vašeg teksta, nezaobilazan je dio ispravka i važan dio vašeg književnog teksta.

Interpunkcijski znakovi

. točka
? upitnik
! uskličnik
, zarez
; točka sa zarezom
‘ izostavnik
– crtica
– spojnica
” “ ili » « navodnici
‘ ‘ polunavodnici
() zagrade
/ kosa crtica
: dvotočje
… trotočje
……… višetočje

Pravopisni znakovi

. točka
, zarez
; točka sa zarezom
‘ izostavnik
– crtica
– spojnica
() zagrade
/ kosa crtica
: dvotočje
* zvjezdica
> i < znakovi podrijetla
= znak jednakosti
+ znak više, plus
– znak manje, minus
† križić
× množni križić
) luk
: znak diobe
“ znak ponavljanja
§ ili  odlomak, paragraf
naglasci, znak duljine, genitivni znak kao pravopisni znakovi mogu poslužiti i:” “ ili » « navodnici
‘ ‘ polunavodnici
? upitnik
! uskličnik

Lektura i korektura teksta neizostavan je proces i obavezan dio Vašeg teksta. Ako želite da se vaše djelo smatra jednim književnim stvaralaštvom, svakako razmislite želite li imati gramatičke ili pravopisne greške na koje mi svakodnevno nailazimo.

Svjesni smo da lektor ne može biti svatko, te se s toga možete s punim povjerenjem prepustiti našoj lektorici koja će vam poslati vaš tekst na uvid, te ukoliko poželite nešto promijeniti, utoliko će ispuniti vaše zahtjeve samo ako su u skladu s hrvatskim jezikom. Nakon obrađenog teksta, svaki autor dobit će uvjerenje o lekturi po standardnom književnom jeziku.

Neki od vas pišu na dijalektu, s toga u tom slučaju ispravljamo samo gramatičke greške ili interpunkcije, ako postoje. 

Lektura teksta neizostavan je proces za mnoge djelatnosti koje uključuju objavu teksta. Lektura podrazumijeva ispravak raznih jezičnih pogrešaka, tj. optimizaciju pravopisa, gramatike i stila nekog dokumenta s ciljem poboljšanja čitljivosti i jasnoće. Lekturu po običaju obavljaju lektori – najčešće profesori hrvatskoga jezika odnosno stručni poznavatelji jezika s višegodišnjim iskustvom u lektoriranju. Pri tom se lektori kao pomagalima služe službenim hrvatskim pravopisom, rječnikom i brojnim jezičnim priručnicima.

Lektor (lat. lector-čitalac, čitač, čitatelj, predavač jezika); riječ koja je mijenjala značenje kroz vjekove. Danas znači – stručnjak koji poboljšava izražavanje u rukopisu za štampanje ili govorenje. Profesija u izdavačkim preduzećima i redakcijama je izuzetno bitna. Kao u svim javnim poslovima, npr na televiziji, časopisima, raznim novinama, javnim portalima. Mnogo puta i sami naletimo na greške u javnom novinarstvu. U antičkom Rimu lektor je bio obrazovani rob koji je gospodarima čitao književna i filozofska djela. U srednjem vijeku lektor je bio učitelj, nastavnik koji nije morao imati akademsku titulu. Na fakultetima danas lektor je predavač i učitelj živih jezika, rjeđe se upotrebljava novolatinski izraz (lat. lectorium). Lektor nije ni kritičar ni recenzent. Njega zapravo ne zanima i ne može procijeniti hoće li vaš rad biti uspješan i hoće li pobuditi znatiželju ili reakciju čitatelja. Lektor nije ni prevoditelj pa mu nemojte slati polovično prevedene tekstove. Takve tekstove ima pravo vratiti kako biste ih preveli ili prilikom lektoriranja ima pravo zaobići taj neprevedeni dio. Lektori se pri procesu lekture koriste važećim pravopisom i rječnikom hrvatskoga jezika, kao i raznim jezičnim savjetnicima koji im pomažu pri rješavanju raznih jezičnih dvojbi. Kvalitetna lektura teksta možda nigdje ne dolazi više do izražaja kao pri lektoriranju knjiga i autorskih rukopisa koji se spremaju za tisak. Mnogi autori potroše i po nekoliko godina za istraživanje i pisanje svoje knjige i onda potpuno nespremni ulaze u proces objave. Kada se u konačnici odluče izdati knjigu u vlastitoj nakladi, većina misli da je knjigu potrebno još samo tiskati i nisu svjesni činjenice da im buduća knjiga obiluje raznoraznim pravopisnim pogreškama. Nakon što knjiga koja nije prošla proces lekture bude tiskana, obično prije ili kasnije dobiju povratnu informaciju od čitatelja o brojnim jezičnim nedostatcima, ili greškama koje nisu primijetili. Naravno, kad je djelo već tiskano, tada je kasno za bilo kakve naknadne intervencije. Ponekad se uz pojam lektura teksta koristi i pojam korektura teksta. Riječ je zapravo o pojmovima koji se nadopunjuju: korektura podrazumijeva provjeru teksta u cilju pronalaženja i ispravljanja potencijalnih slovnih i znakovnih pogrešaka (tipfeleri) koje je autor nehotice napravio. Za razliku od lekture, korektura se ne odnosi na sveobuhvatnu stilsku i jezičnu provjeru, već isključivo na slučajne pogreške (Lapsus calami) nastale u procesu pisanja ili tipkanja. Lektura i korektura zajedno osiguravaju da će tekst nakon ispravka svih jezičnih pogrešaka biti kvalitetan, smislen, čitljiv, te da jezične pogreške čitateljima neće odvlačiti pažnju od samog sadržaja.

Ako bismo te procese poredali po kompleksnosti i težini, redoslijed bi bio obrnut. Najjednostavnija razina je korektura, zatim nešto složenija od korekture je lektura teksta i naposljetku ona najzahtjevnija razina je redaktura.

Važno je znati razlikovati ova tri postupka kako ne bi došlo do nesporazuma.

Lektor nije (samo) čitatelj, iako ga se često tako doživljava. Razlika između lektorskog čitanja i čitanja „čitatelja“ je velika. Lektor čita s razumijevanjem i s intencijom kako bi otkrio pogreške i ispravio ih. Zato “čitanja” u lekturi nisu puka iščitavanja napisanog. Naime, lektor će se prilikom ispravljanja teksta koncentrirati na izričaj, stil, pravopis, gramatiku, rječnik, sintaksu,… Sadržaj i dojam bit će u drugom planu (ili ih uopće neće razmatrati). Lektor se neće baviti sadržajem u smislu koje boje bi trebala biti haljina protagonistkinje da bi ostavila upečatljiv dojam na čitatelja. To je posao urednika. Lektora zanima je li boja te haljine pravilno napisana, ima li rečenica smisla i je li stilski prilagođena ostatku sadržaja. Vrlo vjerojatno boje se na kraju čitanja neće sjećati. I nemojte mu to zamjeriti.

Tri različite razine uređivanja teksta

Sva tri postupka – lektura, korektura i redaktura – predstavljaju razine uređivanja teksta, ali s različitim obilježjima i funkcijama, koje zajedno u konačnici čine tekst jezično, stilski i smisleno zaokruženom cjelinom. Na početku treba odmah ustanoviti: tekst može biti bilo što, napisano ili izrečeno. To znači da se usluge uređivanja u većemu ili manjem opsegu mogu primijeniti na roman, novinski članak, diplomski rad, prezentaciju, mrežnu stranicu, bazu podataka, udžbenik, ispit, jelovnik, strip, podnapis, računalnu igru, pa čak i na natpis na majici. Tijekom sveobuhvatnoga uređivanja jednoga takvog teksta redom se u procesu objavljivanja prvo radi redaktura, pa lektura te na kraju korektura, no često lektor u postupku lekture objedinjuje i preostale razine uređivanja. Kada je riječ o složenosti postupaka, poredak je obrnut: korektura je najjednostavnija razina, lektura je složenija od korekture, a redaktura je pak najzahtjevnija razina.

Redaktura: najsloženiji oblik uređivanja teksta, rješenje za dotjerani stil i autentične ideje

Redaktura (njem. Redaktion = dotjerivanje) je dakle prvi i najsloženiji korak u uređivanju teksta, koji se po opsegu zahvata može usporediti s promjenama koje u tekstu radi urednik.

Najvažniji je posao redaktora semantički urediti tekst, istaknuti važna mjesta njegovim pročišćavanjem i dotjerivanjem u skladu sa stilom publikacije u kojoj će biti objavljen, popraviti nezgrapne i skratiti dugačke rečenice, izbaciti neprimjerene dijelove i provjeriti stručno nazivlje. Redaktura je najsloženija razina u procesu uređivanja teksta, te se iz tog razloga posao redaktora često uspoređuje s poslovima koje obavlja urednik. Redaktura teksta obuhvaća veću intervenciju na tekstu poput uklanjanja nekakvih logičkih pogrešaka, ponovne formulacije rečenica te prilagodbe teksta duhu jezika. U slučaju da redaktor nije isključivo stručnjak za određenu temu, on i dalje može biti jako dobar u onome što radi ako ima istančan osjećaj za izražavanje i oblikovanje misli u tekst, ako je načitan, te ga krasi širok raspon poznavanja opće kulture i interesa.

Nije rijetkost da se ljudi izražavaju na materinjem jeziku poput „stranca“. Pri tom mislimo na nepravilan i neobičan redoslijed riječi u rečenici, te uporabu fraza i izraza koji nisu u duhu hrvatskog jezika. Takva vrsta teksta zahtijeva redakturu koja se radi isključivo u suradnji s autorom teksta kako bi se zadržala autentičnost izvornog teksta. Pa će tako redaktor dati svoj prijedlog, a autor će ga prihvatiti ili odbiti ovisno o tome smatra li da je smisao teksta ostao točan ili je pak narušen.

Ukratko, redaktor procjenjuje vrijednost teksta i vjerodostojnost iznesenih ideja, utvrđuje smisao i svrhu teksta, te u skladu s tim poboljšava njegov konačni oblik čuvajući pritom izvornu autorovu misao.

Važno je voditi računa da sve jezične norme i standardi budu ispoštivani. Posao redaktora je dotjerati tekst, odnosno skratiti predugačke rečenice, provjeriti stručno nazivlje, ispraviti nezgrapne rečenice i ukloniti neprimjerene dijelove.

Lektura teksta: od stila do pravopisa, jezično peglanje

Lektura (lat. lector = čitač; legere = čitati) je druga i najraširenija razina uređivanja teksta koja se prema slijedu i složenosti posla, u odnosu na korekturu i redakturu, nalazi u sredini.

Lektura se odnosi na sveobuhvatno ispravljanje jezičnih pogrešaka i stilsko uređivanje cjelokupnoga teksta, odnosno na njegovo poboljšanje u skladu s gramatičkim, pravopisnim i stilističkim pravilima hrvatskoga standardnog jezika. To podrazumijeva uklanjanje gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, usklađivanje nazivlja s jezičnom normom, primjenu dosljednosti u citiranju i navođenju literature, te druge lektorske zahvate koji poboljšavaju strukturu rečenice.

Lektura obuhvaća stilsko uređivanje cjelokupnog teksta, te ispravljanje jezičnih pogrešaka u skladu s pravilima hrvatskog standardnog jezika. Budući da je hrvatski standardni jezik poprilično složen, većina autora ga poznaje na malo nižoj razini od lektora, kojima je struka isključivo bavljenje hrvatskim standardnim jezikom.

Lektor će urediti autorski, izvorni tekst, te ga prilagoditi duhu jezika. Cilj lektora je „pročistiti“ tekst, odnosno učiniti ga takvim da čitatelj svu pažnju usmjeri na sadržaj teksta.

Od sva tri procesa uređenja teksta, lektura je najpoznatiji pojam u našem društvu. No još uvijek su rijetki oni koji ispravno shvaćaju opseg lektorskih zahvata. Oni neupućeni podcjenjuju i umanjuju vrijednost lektorskog posla smatrajući kako lektoriranje može obaviti bilo tko – tko ima nešto više jezičnog znanja. S druge strane, tu su i oni koji precjenjuju posao lektora, te u svom pisanju nimalo ne obraćaju pažnju na povezanost rečenica i njihov smisao, misleći da će lektor uspjeti razumjeti njihove misli, te urediti tekst na način da prenesu upravo ono što je „autor htio reći“.

Korektura – posljednja provjera propusta prije tiska

Korektura (lat. corrigere = ispraviti; correctus = ispravljen) je posljednja i ujedno osnovna razina uređivanja teksta. Riječ je o najmanje složenome postupku uređivanja koji podrazumijeva pronalaženje i ispravljanje slučajnih ili tehničkih pogrešaka. Takve pogreške prvotno su nastajale u tiskarskome slogu, a danas se pojavljuju u prijelomu teksta, odnosno na samome kraju kada je tekst spreman za tisak. U svojim početcima korektura se radila isključivo na rukopisu, odnosno na tiskanoj inačici teksta, zbog čega je uključivala obavezno poznavanje posebnoga sustava korekturnih znakova. Korekturnim znakovima označavali bi se dijelovi u tekstu koje treba ispraviti (neki od njih prikazani su na marginama naše mrežne stranice), a uz njih bi se na desnome rubu stranice navodila rješenja koja treba primijeniti da bi konačna inačica za javnost bila bez pogrešaka. Korektura kao završna faza uređivanja prije tiska stoga obuhvaća isključivo završne, takozvane kozmetičke ispravke, sitne zahvate uklanjanja tipfelera i drugih, češće grafičkih pogrešaka, poput pogrešnoga rastavljanja riječi na kraju retka, pogrešnoga znakovlja, veličine i vrste slova, spojenih riječi ili rastavljenih dijelova iste riječi i dr. Korektorov zadatak odnosi se najviše na dobro zapažanje pojedinosti, bez prevelikoga obraćanja pozornosti na sam smisao teksta (što se radi tijekom prethodnih dvaju postupaka).

Korektura se u pravilu obavlja nakon redakture, lekture i grafičkoga oblikovanja, kada se tekst više ne namjerava znatno mijenjati, kao zadnja provjera prije samoga objavljivanja.

Korekturu radi ista osoba koja je bila zadužena za lekturu jer može brzo uočiti nastale propuste u već dobro poznatome tekstu. Korektura je dobar i koristan postupak jer, bez obzira koliko netko bio precizan i usredotočen tijekom lekture i grafičke pripreme, uvijek se mogu potkrasti pogreške.

Objavljeno od

KAKO SE IZRAČUNAVA KARTICA, ŠTO JE KARTICA?

Mnogi dolaze u nedoumice ne znajući što je to kartica u lekturi. Na mnoge vaše upite odgovaramo individualno, a ovim člankom se nadamo da ćemo vam barem malo olakšati muke.

Budući da tekst nema težinu, pa ga ne možemo mjeriti u gramima, morali smo smisliti način mjerenja količine teksta. Ta je informacija potrebna nama lektorima, zatim prevoditeljima, novinarima, piscima i svima koji rade na tekstu te prema količini teksta obračunavaju i cijenu.

Kartica teksta ili kraće samo kartica je mjerna jedinica za izračunavanje količine teksta u dokumentu.

Jedna kartica predstavlja minimalno 1500 mjesta u dokumentu, u koja se računaju svi slovni i brojčani znakovi, svi simboli, znakovi interpunkcije te razmaci (prazna mjesta unutar teksta).

Ova mjerna jedinca koristi se najčešće u novinarstvu i prevodilaštvu za obračun napravljenog rada. Nastala je u vrijeme kada su se dokumenti pisali na mehaničkim pisaćim strojevima, te je predstavljala standardno popunjenu stranicu A4 papira, kada se graničnicima postavljalo da jedan red sadrži 60 mjesta za znakove, a prored se postavljao na 30 redaka na stranici, što je ukupno 1800 mjesta za znakove (30 redaka x 60 mjesta). Danas kartica ne sadržava A4 stranicu. S druge strane, naručujete li lekturu, otvorite svoj dokument u Wordu i provjerite koliko znakova s razmacima ima vaš dokument.

Gdje pronaći broj znakova? Jednostavno kliknite na izbornik “Tools” (Alati) zatim na opciju “Word count” (Brojanje riječi). Pod “Characters with space” (Znakovi s prazninama), računalo će izbrojiti sve znakove, uključujući i praznine. Zatim brojku podijelite s 1.500 i dobit ćete broj kartica.

Vjerujemo da smo barem malo olakšali nedoumice i da će vam sada biti lakše snaći se u cijeni i moru lektoriranja koje vam se nudi. 

Za sve ostale informacije, mi smo dostupni i slobodno nas kontaktirajte. 

Objavljeno od

PRILAGODBA VAŠEG TEKSTA

Prilagodba Vašeg teksta

Naši tekstovi koje pišemo, ponekad zahtijevaju prilagodbu. Što je prilagodba teksta?

Kada je riječ o publikacijama koje želite predstaviti širem čitateljstvu, često je taj tekst potrebno prilagoditi upravo njima, ili ih prepričati jednostavnijim jezikom koji će razumjeti apsolutno svi. Neki nisu vješti u pisanju i nemaju svi jednake sposobnosti u izražavanju onog što žele reći, točnije napisati.

Kada govorimo o prilagodbi, to upravo najčešće znači da će se mijenjati stil pisanja, uz otklanjanje eventualnih pogrešaka. Premda smo u  tome vrlo pažljivi prema autoru, jer nikako ne želimo da se važne informacije previše ne mijenjaju. U tom procesu izuzetno nam je bitna komunikacija s autorom, jer upravo je on taj koji zna koja je njegova želja prema čitateljima i što im ustvari želi reći. Točnije, njegov stil pisanja otkriva i stil svakodnevne komunikacije.

Ali dobar lektor ne smije mijenjati vaš tekst da ga sami kasnije ne prepoznajete. Pogotovo u prilagodbi. Zadatak lektora je, prije svega, ispraviti sve pogreške koje je uočio i koje smatra da se moraju ispraviti; pravopisne, gramatičke, stilske i slično, no to nikako ne znači da se s vama ne bi trebao savjetovati oko izmjena, jer često puta se dogodi da autor ne želi upravo te izmjene.

Posao lektora bi prije svega trebao biti ispravljanje lektorskih grešaka, o kojima smo pisali, jer prije svega je bitno da vaša knjiga bude u standardu s hrvatskim jezikom i da bude prilagođena svima koji će čitati vaše djelo.

Shvatili ste da vam treba lektura? Trebate uredništvo vaših djela? 

KONTAKTIRAJTE NAS RADIMO SVE ZA VAŠU KNJIGU

TELEFON

+385 95 5365 423

Email

info@diligo-liber.hr

diligo.liber@gmail.com

RADNO VRIJEME

PONEDJELJAK – PETAK: od 9,00 do 17,00

ADRESA

Vladimira Ruždjaka 21/7

10000 Zagreb

Hrvatska 

PIŠITE NAM, JAVIT ĆEMO SE U NAJKRAĆEM ROKU

PRATITE NAS NA NAŠOJ FB STRANICI 

Kliknite ovdje
Objavljeno od

LEKTURA I KOREKTURA

LEKTURA I KOREKTURA

Lektura i korektura obavezan je dio vašeg književnog teksta. 

Interpunkcijski 

znakovi

. točka 
? upitnik 
! uskličnik 
, zarez 
; točka sa zarezom 
‘ izostavnik 
– crtica 
– spojnica 
” “ ili » « navodnici 
‘ ‘ polunavodnici 
() zagrade 
/ kosa crtica 
: dvotočje 
… trotočje 
……… višetočje 

Pravopisni znakovi

. točka 
, zarez 
; točka sa zarezom 
‘ izostavnik 
– crtica 
– spojnica 
() zagrade 
/ kosa crtica 
: dvotočje 
* zvjezdica 
> i < znakovi podrijetla 
= znak jednakosti 
+ znak više, plus 
– znak manje, minus 
† križić 
× množni križić 
) luk 
: znak diobe 
“ znak ponavljanja 
§ ili  odlomak, paragraf 
naglasci, znak duljine, genitivni znak kao pravopisni znakovi mogu poslužiti i:” “ ili » « navodnici 
‘ ‘ polunavodnici 
? upitnik 
! uskličnik

Lektura i korektura nezaobilazan je i obavezan dio Vašeg teksta. Ako želite da se vaše djelo smatra jednim književnim stvaralaštvom, svakako razmislite želite li imati gramatičke ili pravopisne greške na koje mi svakodnevno nailazimo.

Lektorica je iskusna i školovana, posjeduje diplome o završenom školovanju te polaže tečaj za hrvatski jezik i književnost. Svjesni smo da lektor ne može biti svatko, te se s toga možete s punim povjerenjem prepustiti našoj lektorici koja će vam poslati vaš tekst na uvid, te ukoliko poželite nešto promijeniti, utoliko će ispuniti vaše zahtjeve. Nakon obrađenog teksta, svaki autor dobit će uvjerenje o lekturi po standardnom književnom jeziku.

Neki od vas pišu na dijalektu, s toga u tom slučaju ispravljamo samo gramatičke greške ili interpunkcije, ako postoje. 

Jeste li znali da dobar lektor najmanje 3 puta pročita vaš tekst? Znate li zašto? Ne, nije razlog što ne vidi pogreške ili ne razumije napisano, već je riječ o slojevitom ispravljanju tekstova.

Uz lekturu idu i redaktura i korektura teksta. Obično kada naručite ili ugovorite lekturu, dobijete sve u paketu. Lektura je gramatičko, pravopisno i stilsko ispravljanje teksta. Redaktura je dotjerivanje i provjera ispravnosti navoda u tekstu te stručnog nazivlja, ispravljanje pravopisnih i gramatičkih pogrešaka. Korektura je ispravljanje pogrešaka u tiskarskom slogu, zatipaka (tipfelera), interpunkcijskih pogrešaka.

U prvom čitanju lektor se upoznaje s vašim tekstom, vašim stilom pisanja. Uočit će koje su vaše najčešće (uglavnom leksičke) pogreške, otkloniti dvostruke razmake (praznine/bjeline), pogreške koje se odnose na ije/je, č/ć i sl. Tijekom prvog čitanja bit će otklonjen veći broj pogrešaka, no moguće je da će nastati neke nove, primjerice riječ u pogrešnom padežu, rodu, broju i sl. Često se to događa u višečlanim sintagmama, no s time se ne treba odviše zamarati jer je to ionako tek prvi pregled teksta.

Drugo čitanje je izuzetno važno stoga je dobro učiniti vremenski odmak od barem jednog dana kako bi se tekst ponovno promatrao kao nov, a ne poznat.

Tijekom drugog čitanja koncentracija je izuzetno važna. Naglasak je na dotjerivanju teksta, stvaranju smislenih cjelina, reorganizaciji sintagmi, ponekad i čitavih rečenica, i naravno, prilagodbi rečeničnih dijelova, odnosno ujednačavanju roda, broja, padeža svih članova sintagmi.

Treće i posljednje čitanje najbolje je učiniti nakon grafičke obrade teksta i pripreme za tisak. Tada se radi korektura, odnosno otklanjaju se pogreške koje su nastale uslijed grafičke obrade teksta. Nerijetko, zato što tekst poprima drugačiji oblik, u svom je kontekstu, lektor uoči i druge (gramatičke, pravopisne pogreške ili tipfelere). Uoči li ih i ispravi ili označi za ispravak, to je samo znak da je detaljno još jednom pročitao vaš tekst.